Prvi korak je svijest da zdravlje ne počinje tabletom, već načinom života.
Piše: prof.dr.sc. Lana Lekić
Prvi korak je svijest da zdravlje ne počinje tabletom, već načinom života. Crijevni mikrobiom danas se sve češće prepoznaje kao jedan od ključnih faktora sistemskog zdravlja, s utjecajem koji daleko nadilazi samu probavu. Njegova uloga u regulaciji imuniteta, metabolizma i funkcije nervnog sistema čini ga važnim fokusom savremene medicine i farmacije. O značaju crijevnog mikrobioma, njegovoj povezanosti s bolestima savremenog doba te načinima očuvanja i rehabilitacije njegove ravnoteže, razgovaramo s prof.dr.sc. Lanom Lekić, magistricom farmacije i istaknutom stručnjakinjom u oblasti kliničke farmacije i farmaceutske njege.
Prof.dr.sc. Lana Lekić, magistrica farmacije i specijalistica farmaceutskog marketinga i menadžmenta, jedna je od istaknutih stručnjakinja u oblasti kliničke farmacije i farmaceutske njege u Bosni i Hercegovini. Svoj profesionalni put izgradila je na spoju farmacije, komunikacije s pacijentima i savremene terapijske prakse. Nakon što je diplomirala na Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, profesionalno iskustvo sticala je u međunarodnim farmaceutskim kompanijama, gdje se bavila razvojem poslovanja i strateškom komunikacijom u zdravstvu. Akademski put nastavila je specijalizacijom te magistarskim i doktorskim studijama, fokusirajući se na adherenciju pacijenata i kvalitet farmakoterapije. Danas je vanredna profesorica i predavačica na Fakultetu zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu i Farmaceutskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, gdje obrazuje buduće farmaceute i zdravstvene profesionalce iz oblasti kliničke farmacije, farmakologije i farmaceutskog menadžmenta. Autorica je više stručnih knjiga i naučnih radova. Svojim radom prof. dr. sc. Lana Lekić aktivno doprinosi razvoju farmaceutske struke, s posebnim naglaskom na sigurnu i učinkovitu primjenu lijekova te ulogu farmaceuta u savremenoj zdravstvenoj zaštiti.
Crijevni mikrobiom kao ključni regulator sistemskog zdravlja
Jeste li znali da su crijeva najveći organ u ljudskom tijelu? Njihova ukupna dužina iznosi oko osam metara, a unutrašnja površina, zahvaljujući milijardama resica, dostiže veličinu teniskog terena. Upravo ta ogromna površina omogućava apsorpciju hranjivih materija, ali i predstavlja najveću kontakt-zonu između našeg organizma i vanjskog svijeta. Crijeva naseljavaju trilioni mikroorganizama – bakterija, virusa i gljivica – koji zajedno čine crijevni mikrobiom. Njegova ukupna masa iznosi oko 2 do 3 kilograma i savremena nauka ga s pravom smatra zasebnim organom. Razlog je jednostavan: mikrobiom ima presudnu ulogu u probavi, metabolizmu, regulaciji imuniteta, ali i u funkcionisanju nervnog sistema. Medicina i farmacija su oduvijek bile u potrazi za dubljim uzrocima bolesti, a interes za crijevni mikrobiom javlja se upravo iz te potrebe. Savremeni čovjek je sve bolesniji, hronične i autoimune bolesti su u porastu, a uzroci su višeslojni: industrijska hrana, ubrzan tempo života, manjak sna, konstantan psihički stres. Sve to ostavlja dubok trag upravo na crijevima.
Mikrobiom i bolesti savremenog doba
Danas znamo da poremećaj crijevnog mikrobioma – stanje koje nazivamo disbioza – nije bezazlen problem. Disbioza se povezuje s nizom bolesti koje su obilježile 21. vijek. Tu spadaju alergije i intolerancije na hranu, kožna oboljenja poput akni, ekcema, vitiliga, psorijaze, gojaznost i metabolički sindrom, dijabetes tip 2, srčani problemi, sindrom iritabilnog crijeva, ali i ozbiljna autoimuna oboljenja poput Hashimotovog tireoiditisa, reumatoidnog artritisa i upalnih bolesti crijeva i na kraju rak. Posebno intrigantna je povezanost mikrobioma sa psihičkim i neurološkim oboljenjima. Sve je više dokaza da su anksioznost, depresija, hronični umor, pa čak i neurodegenerativne bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, povezane s promjenama u sastavu crijevne flore. Nije pretjerano reći da zdravlje mozga u velikoj mjeri počinje u crijevima.
Osa crijevo–mozak: revolucija u razumijevanju zdravlja
Crijevni nervni sistem, često nazivan “drugi mozak”, sastoji se od 50 do 100 miliona nervnih ćelija. On funkcioniše poluautonomno, ali je u stalnoj komunikaciji s centralnim nervnim sistemom putem nervusa vagusa – glavnog komunikacijskog autoputa između mozga i crijeva. U crijevima se proizvodi više od 90% serotonina, hormona koji direktno utiče na raspoloženje, san i osjećaj zadovoljstva. Osim serotonina, mikrobiom učestvuje u sintezi dopamina, GABA-e i drugih neurotransmitera. Kada je mikrobiom u ravnoteži, ova komunikacija je harmonična. Međutim, u prisustvu hronične upale i povišenih citokina, taj dijalog postaje poremećen, što se klinički manifestuje osjećajem iscrpljenosti, tjeskobe, lošom koncentracijom i emocionalnom nestabilnošću.
Antibiotici, stres i tihi razarači mikrobioma
Svi smo svjesni da antibiotici spašavaju živote, ali oni istovremeno predstavljaju jedan od najvećih izazova za crijevni mikrobiom. Antibiotik ne bira – on uništava i patogene i korisne bakterije. Često pacijenti uz antibiotik uzmu probiotik svega nekoliko dana, ne znajući da oporavak mikrobioma može trajati mjesecima, pa čak i do dvije godine. Ipak, hrana nije uvijek prvi i glavni krivac. Često se dešava da se osoba hrani “idealno”, a da i dalje pati od disbioze. Pravi, često zanemareni uzrok jeste hronični stres. Dugotrajna izloženost stresu mijenja propusnost crijevne sluznice, potiče upalne procese i dramatično narušava sastav crijevne flore. To je tihi poremećaj koji se rijetko prepozna na vrijeme.
Mikrobiom i karcinom – nova paradigma u onkologiji
U posljednjoj deceniji sve više pažnje privlači povezanost crijevnog mikrobioma i razvoja karcinoma. Iako se karcinom dugo smatrao isključivo genetskom ili slučajnom greškom ćelija, savremena medicina danas jasno prepoznaje ulogu hronične upale, imunološke disfunkcije i disbioze u njegovom nastanku. Određeni sastav crijevne flore može djelovati protektivno, dok disbalans mikrobioma stvara mikrookruženje pogodno za razvoj malignih procesa. Posebno je dokazana povezanost disbioze sa karcinomom debelog crijeva, ali i sa karcinomom dojke, jetre, pankreasa i želuca. Patogene bakterije mogu proizvoditi toksične metabolite, oštećivati DNK ćelija crijevne sluznice i održavati stanje hronične niskogradusne upale — što predstavlja idealnu podlogu za karcinogenezu. S druge strane, zdrav mikrobiom ima ključnu ulogu u pravilnom funkcionisanju imunološkog sistema. On učestvuje u aktivaciji T-limfocita i nadzoru nad atipičnim ćelijama, omogućavajući organizmu da na vrijeme prepozna i eliminiše potencijalno maligne promjene. Zbog toga se danas mikrobiom smatra važnim saveznikom u prevenciji karcinoma. Posebno značajna su novija istraživanja koja pokazuju da sastav crijevnog mikrobioma utiče i na uspješnost onkološke terapije. Odgovor na imunoterapiju i kemoterapiju može biti znatno bolji kod pacijenata sa očuvanim i raznolikim mikrobiomom, dok česta i nekritična upotreba antibiotika može smanjiti efikasnost liječenja. Iz tog razloga, savremeni onkološki pristup sve više uključuje brigu o crijevnom zdravlju — ne kao alternativu, već kao dopunu standardnim terapijama. Očuvanje mikrobioma, pravilna ishrana, ciljano korištenje probiotika i smanjenje upalnih faktora postaju dio šire strategije prevencije i podrške u liječenju karcinoma. Zdrav mikrobiom ne garantuje da se bolest neće razviti, ali značajno povećava sposobnost organizma da se odbrani, oporavi i odgovori na terapiju. U tom smislu, briga o crijevima postaje i briga o dugoročnom onkološkom zdravlju.
Kako rehabilitirati crijevni mikrobiom?
Rehabilitacija mikrobioma nije brza intervencija, već proces. Prvi korak je svijest da zdravlje ne počinje tabletom, već načinom života. Redovna i dugoročna upotreba kvalitetnih probiotika i prebiotika, raznovrsna ishrana bogata vlaknima, fermentisane namirnice, dovoljan san i fizička aktivnost čine osnovu. Jednako važno je upravljanje stresom. Meditacija, svjesno disanje, boravak u prirodi i povratak sebi nisu luksuz, već terapija. Crijeva prepoznaju naš unutrašnji nemir mnogo prije nego što ga mi osvijestimo. Kao neko ko se bavi pacijentima, često im kažem: ne liječimo samo simptome, već tražimo uzrok. A vrlo često, uzrok se nalazi upravo u crijevima. Zdravlje zaista počinje dobrom probavom. Briga o crijevima nije trend, već temelj dugoročnog fizičkog i mentalnog blagostanja.