Najveći izazov danas je da farmaceut bude prepoznat kao zdravstveni stručnjak, a ne samo kao osoba koja izdaje lijek.
Intervju: Ivan Manojlović, dipl. farm., predsjednik Farmaceutske komore Republike Srpske
Ivan Manojlović je diplomirani farmaceut sa više od deset godina iskustva u apotekarskom sektoru. Trenutno obavlja funkciju predsjednika Farmaceutske komore Republike Srpske, gdje aktivno radi na unapređenju farmaceutske struke i profesionalnih standarda. Zaposlen je kao direktor za Republiku Srpsku u kompaniji DOX PHARM d.o.o., gdje je zadužen za regionalno poslovanje u oblasti dijetetskih suplemenata. Profesionalno iskustvo gradio je kroz rukovodeće pozicije u apotekarskim lancima i bolničkoj farmaciji. Diplomirao je farmaciju na Univerzitetu u Banjoj Luci.
Uloga farmaceuta u savremenom zdravstvenom sistemu doživljava značajnu transformaciju – od tradicionalne uloge izdavanja lijeka ka aktivnoj, savjetodavnoj i stručnoj zdravstvenoj profesiji. O izazovima i viziji razvoja farmaceutske struke u Republici Srpskoj razgovarali smo s Ivanom Manojlovićem, diplomiranim farmaceutom i predsjednikom Farmaceutske komore Republike Srpske. U ovom intervjuu govori o ključnim prioritetima Komore, kontinuiranoj edukaciji, saradnji s drugim zdravstvenim profesijama te potrebi da farmaceut bude jasno prepoznat kao zdravstveni stručnjak i važan partner pacijentu u zdravstvenom sistemu.
Kako biste, kao magistar farmacije i predsjednik Farmaceutske komore Republike Srpske, opisali ulogu farmaceuta danas i doprinos Komore kontinuiranom stručnom razvoju i unapređenju farmaceutske struke u Republici Srpskoj?
Farmaceut je mnogo više od osobe koja izdaje lijek – on je zdravstveni stručnjak koji stoji na prvoj liniji kontakta sa pacijentom i često je prva osoba kojoj se pacijent obraća za savjet. Naša uloga je da obezbijedimo sigurnost, kvalitet i racionalnu primjenu lijekova, ali i da budemo vodiči pacijentima kroz svakodnevne zdravstvene dileme. Upravo zato je kontinuirano usavršavanje temelj našeg rada. Svaka licenca koju Komora izdaje zasniva se na principu stalnog učenja, jer samo tako možemo pratiti nove terapije, digitalne inovacije i trendove u farmaciji.
Komora je prepoznala tu potrebu i zato smo za svaku podružnicu, od Prijedora do Trebinja, organizovali stručna predavanja na aktuelne teme koje su od neposredne koristi farmaceutima u svakodnevnom radu. Na taj način ne samo da pružamo edukaciju, već i obilazimo kolege, razgovaramo o njihovim problemima i idejama, te gradimo osjećaj zajedništva unutar struke.
U saradnji sa našim koleginicama kliničkim farmaceutima sa UKC Banjaluka pokrenuli smo Centar za informacije o lijekovima – zamišljen kao vid stručne podrške kolegama u apotekama. Centar nudi provjerene informacije o doziranju lijekova, neželjenim dejstvima, kontraindikacijama, interakcijama sa drugim lijekovima i suplementima, kao i formulacijama za izradu magistralnih preparata. Kolege mogu postaviti upit putem maila, obrasca na zvaničnom sajtu Komore ili telefonski u hitnim situacijama. Odgovori se objavljuju na sajtu Komore i dijele putem Viber zajednice, što je ujedno i oblik kontinuirane edukacije kroz zanimljive primjere iz prakse.
Aktivno pomažemo izradu doktorata za naše kolege, a zauzvrat oni imaju priliku da kroz par predavanja predstave sebe i teme koje su obrađivali ostalim kolegama.Trenutno je u toku izrada pravilnika za dodjelu stipendija samofinansirajućim specijalizantima, čime dajemo simboličnu, ali značajnu podršku kolegama u stručnom usavršavanju, a indirektno podižemo kvalitet farmaceutske zdravstvene usluge.
Pokrenuli smo i stručni magazin pod nazivom Фармас, zamišljen kao platforma za promociju znanja, ideja, inovacija, uspješnih karijera i inspirativnih priča. Časopis izlazi kvartalno u elektronskom obliku i dostupan je svim kolegama u Republici Srpskoj, Federaciji BiH, kao i apotekama u Srbiji i Crnoj Gori. Na taj način želimo da farmaceutska struka bude povezana, informisana i prepoznata kao važan segment zdravstvenog sistema.
Farmaceutska komora Republike Srpske danas je mnogo više od regulatornog tijela – ona je zajednica koja okuplja, podržava i povezuje svoje članove. Naša osnovna uloga jeste da štitimo interese struke, izdajemo licence i donesemo etički i deontološki kodeks kao vodilju u profesionalnom radu svakog farmaceuta kao zdravstvenog profesionalca. Vodimo registar članova i time osiguravamo transparentnost i profesionalni standard struke.
Komora mora biti partner farmaceutima u svakodnevnim izazovima, mjesto gdje se ne govori samo o regulativi, već i o solidarnosti, podršci i zajedničkom rastu. Zato smo uveli besplatnu pravnu pomoć za kolege kojima se krše osnovna prava, pokrenuli humanitarni fond za teško oboljele farmaceute, organizovali stručna predavanja i radionice u svim podružnicama, te nagrađujemo izvrsnost kroz stipendije i priznanja.
Na taj način pokazujemo da Komora nije birokratski aparat, već živa organizacija koja stoji iza svojih članova. Naš cilj je da farmaceuti osjete da pripadaju strukovnoj zajednici koja ih štiti, motiviše i daje im priliku da se razvijaju. Kada se kolege okupljaju oko zajedničkih vrijednosti – znanja, etike i solidarnosti – tada Komora postaje pravi pokretač unapređenja farmaceutske struke u Republici Srpskoj.
Koji su najveći profesionalni izazovi s kojima se susreću magistri farmacije danas u Bosni i Hercegovini, a posebno u RS-u?
Najveći izazov danas je da farmaceut bude prepoznat kao zdravstveni stručnjak, a ne samo kao osoba koja izdaje lijek. U BiH i RS-u još uvijek nedovoljno koristimo potencijal farmaceuta u praćenju terapije, savjetovanju pacijenata i prevenciji bolesti. Drugi izazov je pritisak komercijalnih interesa, gdje se farmaceut često nalazi između profesionalne etike i tržišnih zahtjeva. Treći izazov je odlazak mladih kadrova – moramo im dati perspektivu i priliku da se razvijaju ovdje. Komora upravo zato ulaže u edukaciju, stipendije i promociju mladih stručnjaka.
Koji su ključni prioriteti Komore za 2026 godinu?
Naši prioriteti za 2026. godinu jasno su usmjereni ka jačanju profesionalnog statusa farmaceuta i unapređenju zdravstvene usluge u Republici Srpskoj. U saradnji sa Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci planiramo uputiti inicijativu za pokretanje specijalističkog studija iz menadžmenta u farmaciji, kao i omasovljenje postojećih specijalističkih studija koji su već aktuelni na fakultetu.
Na taj način iniciramo kontinuirano usavršavanje kolega, a time direktno podižemo kvalitet farmaceutske zdravstvene usluge. U saradnji sa Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH i Medicinskim fakultetom planiramo organizovati radionice na temu farmakovigilanse, sa ciljem podizanja svijesti farmaceuta o ovom izuzetno važnom procesu.
Paralelno, nastavljamo sa stipendijama za doktorske radove i podrškom kolegama na specijalizacijama, ali i obezbjeđujemo uslove da se kolege iz svih podružnica aktivno uključe kroz edukativne radionice i predavanja. Na taj način želimo da znanje koje se stiče kroz specijalizacije i doktorate bude dostupno svim farmaceutima u Republici Srpskoj.
Jedan od prioriteta je obezbeđivanje poslovnih prostora za edukativne radionice i seminare, čime Komora dobija svoj edukativni centar – mjesto okupljanja, razmjene iskustava i stalnog učenja.
Na kraju, ostaje i važan zadatak redefinisanja usluge obrade recepta kroz pregovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja. Naš cilj je da farmaceutska usluga bude prepoznata i adekvatno vrednovana, jer farmaceut nije samo posrednik u izdavanju lijeka, već zdravstveni stručnjak koji doprinosi sigurnosti i kvalitetu terapije. Sve ove inicijative imaju jedan zajednički cilj – da farmaceut u Republici Srpskoj bude prepoznat kao ključni zdravstveni stručnjak i da pacijent dobije kvalitetnu, modernu i sigurnu uslugu.
Kako Komora radi na poboljšanju statusa i prepoznatljivosti farmaceuta kao zdravstvenih stručnjaka u širem zdravstvenom sistemu?
Farmaceut mora biti vidljiv u zdravstvenom sistemu i prepoznat kao zdravstveni stručnjak. Upravo zato Komora kroz sve svoje aktivnosti – od stručnih predavanja i edukativnih radionica, preko Centra za informacije o lijekovima, stipendija i doktorata, pa do časopisa Фармас i nagrada za izvrsnost – radi na promociji struke i jačanju njenog ugleda.
Naš cilj je da farmaceut bude osoba kojoj pacijent vjeruje, koja prati terapiju, daje savjete o suplementima, ishrani i prevenciji, i time postaje aktivan partner pacijentu. Sve ove inicijative zajedno grade povjerenje i jačaju status struke, jer farmaceut nije samo posrednik u izdavanju lijeka, već važan član zdravstvenog tima.
Vjerujemo da upravo ovakvim pristupom farmaceuti u Republici Srpskoj postaju prepoznatljivi u širem zdravstvenom sistemu i da pacijenti dobijaju modernu, kvalitetnu i sigurnu uslugu.
Postoje li inicijative ili strategije za unaprijeđenje interakcije farmaceuta s drugim zdravstvenim profesijama?
Bez saradnje nema napretka. Farmaceutska komora Republike Srpske aktivno sarađuje sa komorama ljekara i stomatologa, Medicinskim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci, UKC Banjaluka, Ministarstvom zdravlja i Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BiH. Kroz stručne skupove kliničkih farmaceuta, edukativne aktivnosti i zajedničke projekte u oblasti kliničke farmacije i farmakovigilanse gradimo mostove između farmaceuta i ljekara.
Naš cilj je da farmaceut bude dio tima, a ne samo podrška – da bude stručnjak koji doprinosi sigurnosti terapije, racionalnoj primjeni lijekova i kvalitetu zdravstvene usluge. Upravo kroz ovakvu saradnju jačamo status farmaceuta i pokazujemo da je njegova uloga nezamjenjiva u modernom zdravstvenom sistemu.“
Koje konkretne regulatorne promjene biste željeli vidjeti kako bi farmaceuti mogli pružati naprednije usluge pacijentima (npr. praćenje terapije, zdravstveno savjetovanje)?
„Željeli bismo da se farmaceutima omogući pružanje naprednih usluga koje su već standard u razvijenim zdravstvenim sistemima. To podrazumijeva praćenje terapije pacijenata, izradu personalizovanih kartona lijekova i zdravstveno savjetovanje o suplementima, ishrani i prevenciji bolesti. Sve ove usluge zahtijevaju izmjene zakonskog okvira i redefinisanje farmaceutske usluge u skladu sa praksama Evropske unije.
U saradnji sa kliničkim farmaceutima UKC Banjaluka planiramo edukacije i edukativne radionice sa ciljem izrade personalizovanih terapijskih kartona i farmakoterapijskog savjetovanja.
Time želimo postaviti temelje za uvođenje dodatnih usluga u apotekama i pokazati da farmaceut može biti aktivan partner pacijentu, a ne samo posrednik u izdavanju lijeka. Pokrenuli smo i Komisiju za projekte i međunarodnu saradnju, sa ciljem korištenja evropskih fondova i implementacije projekata dodatnih usluga u apotekama. Novoformiranu komisiju smo omasovili sa svim zainteresovanim kolegama, jer vjerujemo da upravo zajednički rad i uključivanje što većeg broja farmaceuta daje snagu našim inicijativama. Na Zapadu je proces uvođenja ovakvih usluga trajao godinama, ali mi moramo krenuti sada da bismo uhvatili korak. Ako želimo da farmaceut bude prepoznat kao ključni zdravstveni stručnjak, onda mu moramo dati zakonski okvir i institucionalnu podršku da svoje znanje prenese direktno pacijentu. To je jedini način da farmaceutska usluga u Republici Srpskoj postane moderna, sveobuhvatna i u potpunosti usmjerena na dobrobit pacijenta.
Na koji način Komora prati i implementira međunarodne standarde u farmaceutskoj praksi u RS-u i regiji?
Komora se oslanja na saradnju sa regionalnim komorama,Ministarstvom zdravlja I socijalne zaštite Republike Srpske, Agencijom za lijekove I medicinska sredstva BiH i međunarodnim udruženjima. Naš etički kodeks i pravilnici su usklađeni sa evropskim standardima, a kroz edukacije i časopis Фармас prenosimo najnovija znanja i trendove. Time osiguravamo da farmaceuti u RS-u rade po standardima koji važe u EU.
Pored toga, aktivno učestvujemo na međunarodnim kongresima i konferencijama, gdje razmjenjujemo iskustva i prenosimo najbolje prakse u naš sistem. Kroz Komisiju za projekte i međunarodnu saradnju otvaramo mogućnost korištenja evropskih fondova i implementacije projekata dodatnih usluga u apotekama.
Poseban akcenat stavljamo na farmakovigilansu, u saradnji sa Agencijom za lijekove i Medicinskim fakultetom, jer sigurnost pacijenata mora biti u skladu sa najvišim evropskim standardima. Na ovaj način pokazujemo da farmaceutska praksa u Republici Srpskoj ne zaostaje za evropskom, već se razvija u istom pravcu – modernom, odgovornom i usklađenom sa globalnim trendovima.“
Kakve programe kontinuirane edukacije Komora trenutno organizuje i planiraju li se uvesti nove teme iza 2026 godinu?
Kontinuirana edukacija je jedan od naših najvažnijih zadataka, jer želimo da farmaceuti u Republici Srpskoj imaju sigurnost da uvijek stoje uz struku i da se razvijaju zajedno sa njom. Uglavnom se radi o nesponzorisanim akreditovanim predavanjima na teme koje su aktuelne i od koristi u svakodnevnom radu. Od zanimljivih predavanja koja smo organizovali izdvojio bih predavanje o falsifikovanim lijekovima našeg kolege Pavla Želića iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva Srbije, koji se godinama bavi tom temom. Pored toga, organizujemo aktivnosti Centra za informacije o lijekovima, kao i radionice posvećene dijabetesu, onkologiji, fitoterapiji i suplementaciji. Ove godine ćemo kolegama u svakoj podružnici dati priliku da preko svojih izabranih predstavnika delegiraju teme koje ih interesuju, a Komora će biti podrška u njihovoj realizaciji.
Od Komisije za kontinuiranu edukaciju očekujemo spreman plan edukacija za ovu godinu, koji će Komora organizovati za svoje članove. U planu je i organizacija međunarodnog simpozijuma na jesen, što će biti prilika da se Komora Republike Srpske pozicionira u regionu i ugosti naše kolege iz susjednih zemalja. Naš cilj je da kontinuirana edukacija ne bude samo obaveza, već prilika za profesionalni rast, razmjenu iskustava i jačanje povjerenja pacijenata u farmaceute. Time gradimo struku koja je moderna, odgovorna i spremna da odgovori na sve izazove savremenog zdravstvenog sistema.“
Na koji način Komora potiče mlade farmaceute da aktivno učestvuju u stručnim projektima i unaprijeđuju svoje karijeru?
Mladi farmaceuti su naša budućnost i upravo njima posvećujemo posebnu pažnju. Komora ih potiče kroz stipendije za doktorske radove i specijalizacije, jer želimo da im damo priliku da se bave naukom i da se profesionalno razvijaju ovdje. Pružamo im mogućnost da objavljuju svoje radove u časopisu Фармас, da drže predavanja kolegama i da budu nagrađeni za izvrsnost, čime ih motivišemo da ostanu u struci i grade karijeru u Republici Srpskoj.
Komora je mjesto gdje mladi mogu da pokažu svoje znanje, da se afirmišu i da dobiju podršku. Kroz uključivanje u stručne projekte, komisije i edukativne aktivnosti, oni postaju aktivni učesnici u razvoju farmaceutske struke. Naš cilj je da mladi farmaceuti osjete da imaju prostor za napredak, da se njihov glas čuje i da se njihova energija i ideje pretoče u konkretne projekte.
Na taj način gradimo generaciju farmaceuta koja je motivisana, stručna i spremna da preuzme vodeću ulogu u budućnosti zdravstvenog sistema Republike Srpske.
Koliko Komora sarađuje s drugim farmaceutskim komorama i stručnim organizacijama u BiH i šire?
Komora aktivno sarađuje sa farmaceutskim komorama i stručnim organizacijama u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sloveniji i Hrvatskoj. Naš cilj je razmjena znanja, ideja i dobrih praksi, jer vjerujemo da se samo kroz regionalno povezivanje može graditi snažna i moderna farmaceutska struka. Kroz zajedničke skupove, projekte i razmjenu iskustava gradimo mrežu farmaceuta koja nam daje snagu da se zajedno borimo za status struke i da se pozicioniramo kao relevantan partner u regionu. Ovakva saradnja omogućava da učimo jedni od drugih, da prenosimo najbolje prakse i da farmaceuti iz Republike Srpske budu dio šire profesionalne zajednice.
Vjerujemo da upravo kroz ovakvo regionalno povezivanje farmaceutska struka postaje vidljivija, snažnija i spremna da odgovori na izazove modernog zdravstvenog sistema.