Briga o pacijentu ne završava postavljanjem dijagnoze i propisivanjem terapije – ona traje i kada je osoba zdrava i kada se ponovo jave tegobe.
Intervju: Maja Turković, dr. med., specijalistica porodične medicine
Maja Turković, dr. specijalistica porodične medicine rođena je 24. augusta 1982. godine u Mostaru, gdje je završila osnovnu školu i osnovnu muzičku školu, kao i srednju muzičku školu i Gimnaziju. Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru završila je 2011. godine, a 2014. godine stekla je zvanje specijalistice porodične medicine. Trenutno je zaposlena u Domu zdravlja Stari grad Mostar, gdje radi kao ljekar porodične medicine.
U periodu povećane učestalosti prehlada i gripe, tačne i provjerene informacije imaju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja. O tome kako prepoznati simptome, pravilno se liječiti i spriječiti komplikacije, razgovarali smo s Majom Turković, dr. med., specijalisticom porodične medicine, koja iz bogate kliničke prakse donosi korisne i primjenjive savjete za pacijente.
Doktorice Maja, hvala Vam što ste danas s nama i što ste prihvatili sudjelovanje u magazinu Farmaceut+. Veliko nam je zadovoljstvo imati Vas kao gošću. Možete li s našim čitateljima podijeliti što Vas je motiviralo da odaberete medicinu te zašto ste se odlučili upravo za specijalizaciju iz porodične medicine?
Hvala Vama na pozivu. Zadovoljstvo mi je biti Vaš gost. Nakon završene opće gimnazije i srednje muzičke škole, moj jedini izbor za nastavak školovanja bio je Medicinski fakultet. Ta odluka bila je nekako prirodna, jer sam oduvijek voljela hemiju i biologiju. Muzika je ostala kao lijepo, usputno zadovoljstvo. Tokom studija bilo je i uspona i padova, ali sam uspjela. Pravi izazovi dolaze tek nakon diplomiranja, jer diploma nosi veliku odgovornost. Porodična medicina nije bila moj prvi izbor za specijalizaciju, ali nisam požalila.
Dala mi je osjećaj profesionalne samostalnosti, rad u manjem timu i, što mi je tada bilo posebno važno, više vremena za porodicu. Trenutno radim kao specijalistica porodične medicine u Domu zdravlja Stari grad Mostar.
Kako biste opisali ulogu liječnika porodične medicine u današnjem zdravstvenom sistemu?
Porodična medicina je jedan od najvažnijih dijelova primarne zdravstvene zaštite i prvi kontakt pacijenta sa zdravstvenim sistemom. Iako je prošlo više od 25 godina otkako je prva generacija specijalista porodične medicine završila specijalizaciju u Bosni i Hercegovini, još uvijek se suočavamo s osporavanjima i pogrešnim percepcijama o našoj kompetentnosti. Uprkos tome, do danas je više stotina ljekara uspješno završilo ovu specijalizaciju, a mnogi su stekli i akademska zvanja magistra i doktora nauka.
Ljekari porodične medicine imaju znanje o širokom spektru zdravstvenih problema – od najčešćih do rijetkih i životno ugrožavajućih, kod pacijenata svih dobnih skupina. Brinemo o osobama s hroničnim bolestima, emocionalnim problemima, akutnim stanjima i složenim biopsihosocijalnim izazovima. Pružamo kontinuiranu zdravstvenu zaštitu i gradimo dugoročan odnos s pacijentima. Trenutno je najveći problem u porodičnoj medicini nedostatak kadra.
Koji Vas dio svakodnevnog rada s pacijentima najviše ispunjava?
Radni dan u ambulanti počinje u 7 sati ujutro, kada se moj tim i ja pripremamo za nove pacijente. Pripremamo kartone i razgovaramo o mogućim izazovima. Najljepši dio dana je kada sve obaveze uspješno završimo. Osjećaj posvećenosti i povezanosti s pacijentima zaista ispunjava. Briga o pacijentu ne završava postavljanjem dijagnoze i propisivanjem terapije – ona traje i kada je osoba zdrava i kada se ponovo jave tegobe.
Kako biste opisali aktuelnu sezonu gripe i viroza?
U sezoni gripe i prehlada bilježi se povećan broj pacijenata s respiratornim simptomima. Srećom, većina ima blažu kliničku sliku. Kao i svake godine, spremni smo na veće opterećenje. Velik dio naših pacijenata je radno aktivan, pa dosta vremena odlazi i na administrativne obaveze poput bolovanja.
Koji su najčešći simptomi?
Najčešći su povišena temperatura, slabost, glavobolja, zimica, bolovi u mišićima i gubitak apetita. Od respiratornih simptoma tu su curenje i začepljenost nosa, kihanje, grlobolja i kašalj, koji često traje više dana. Rjeđe se javljaju probavne tegobe, uglavnom kod djece. Ako simptomi, naročito temperatura, traju duže od tri dana, posebno kod djece, trudnica i osoba s hroničnim bolestima, potrebno je javiti se ljekaru.
Kako razlikovati gripu od prehlade?
Gripa i prehlada su virusne bolesti i ne liječe se antibioticima. Prehladu uzrokuje veliki broj virusa, dok gripu izazivaju virusi influence A, B i C. Gripa se javlja sezonski i naglo, s visokom temperaturom, jakim bolovima u mišićima i izraženim umorom, dok prehlada počinje postepeno i blažim simptomima. Kod gripe se respiratorni simptomi javljaju tek nakon općih tegoba.
Kada se liječiti kod kuće, a kada se javiti ljekaru?
Blagi do umjereni simptomi mogu se liječiti kod kuće. Ljekaru se treba javiti kod temperature iznad 38,5 °C koja traje duže od tri dana, jakog kašlja, bolova u prsima, otežanog disanja ili pogoršanja stanja. Poseban oprez potreban je kod djece, starijih osoba, trudnica i hroničnih bolesnika.
Zašto se toliko naglašava važnost vakcinacije protiv gripe?
Vakcinacija je najučinkovitija zaštita od gripe. Preporučuje se svake godine, jer se virusi stalno mijenjaju. Posebno se preporučuje starijima od 65 godina, hroničnim bolesnicima, trudnicama, zdravstvenim radnicima i štićenicima domova za starije.
Koje greške pacijenti najčešće prave kada se liječe od gripe i viroza?
Najčešća greška je neopravdana upotreba antibiotika. Također, pacijenti često uzimaju više preparata s istom djelatnom supstancom, poput paracetamola. Poseban oprez potreban je kod preparata s pseudoefedrinom, naročito kod osoba s povišenim krvnim pritiskom i trudnica.
Šta biste savjetovali ljudima da rade kako bi tokom zime ojačali imunitet?
Zdrava i raznovrsna ishrana, dovoljan unos tečnosti, nepušenje, umjerena fizička aktivnost i dobra higijena ključni su za jačanje imuniteta, uz vakcinaciju protiv gripe.
Kako farmaceuti u apotekama mogu dodatno pomoći pacijentima u sezoni gripe i prehlada?
Farmaceuti imaju važnu savjetodavnu ulogu. Oni često prvi dolaze u kontakt s pacijentima, pomažu u pravilnom izboru terapije, prepoznaju kada je potreban ljekarski pregled i educiraju o ispravnoj upotrebi lijekova. Zajedničkim radom i dobrom komunikacijom ljekari i farmaceuti značajno doprinose zdravlju pacijenata.