Dok je živ, čovjek uči, a što više učimo shvatamo kako, zapravo, malo znamo i koliko još ima stvari za naučiti.
Intervju: Dubravka Kovčić, mag.pharm., spec. farmaceutske tehnologije
Dubravka Kovčić je magistar farmacije sa višegodišnjim iskustvom rada u bolničkoj apoteci Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli gdje obavlja posao bolničkog farmaceuta što podrazumijeva pripremu i izdavanje lijekova sa bolničke liste lijekova, izradu magistralnih i galenskih pripravaka te rad sa antineoplasticima i imunomodulatorima.Diplomirala je 2013.-te godine na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli gdje je stekla zvanje magistra farmacije. Tokom profesionalnog razvoja završila je specijalizaciju iz farmaceutske tehnologije uz stručni rad na temu: ”Stabilnost magistralno pripremljenog sirupa ranitidin hidrohlorida”.Takođe je bila angažovana kao stručni saradnik na Farmaceutskom fakultetu u Tuzli pri katedri za farmaceutsku tehnologiju.Od februara 2021.-e godine radi na poziciji specijaliste farmaceutske tehnologije u bolničkoj apoteci što podrazumijeva involviranost u farmaceutsko-tehnološke operacije, osiguravanje kvaliteta kroz sprovedbu smjernica GMP prakse i DAP prakse (Dobra Apotekarska Praksa), izradu magistralnih oftalmoloških pripravaka, koordinaciju distribucije lijekova kao i racionalnu primjenu lijekova u bolničkim uslovima u timu sa kliničkim farmaceutima te specijalistima analize i kontrole lijekova.
Učestvovala je u izradi ”Nacionalnog dodatka Europskoj farmakopeji” 2022.-e godine.
Ovaj intervju donosi iskustvo mladog farmaceuta u bolničkoj farmaciji gledano kroz prizmu farmaceutske tehnologije. Odgovori na sljedeća pitanja se tiču samog opredijeljenja za farmaceutski studij, profesionalnog razvoja do svakodnevnog rada sa mnogim izazovima koji se tiču tehnologije kao i primjene GMP principa u praksi. Poseban naglasak stavljen je na kontinuirano stručno usavršavanje, kvalitet i sigurnost farmaceutskih pripravaka kao i ulogu farmaceuta u savremenom zdravstvenom sistemu.
Kako ste se odlučili za studij farmacije i šta Vas je najviše privuklo ovoj profesiji?
Studij farmacije mi nije bio u planu u vrijeme opredijeljenja za nastavak školovanja, no, budući da sam u porodici imala ljude koji su doprinosili farmaciji, kao i ona njima, farmacija je, svakako, bila nešto što je meni dobro poznato i blisko. Tek kroz godine nakon studija sam se istinski pronašla u ovom pozivu i zaključila da sam donijela dobru odluku sa svojim studijskim opredjeljenjem.
Kako biste opisali svoj profesionalni put do pozicije farmaceutskog tehnologa?
Put do pozicije farmaceutskog tehnologa je bio spontan i neočekivan, naime, u vrijeme kad sam počela raditi u Bolničkoj apoteci, nisam ni slutila da će biti objavljen konkurs za specijalizacije za magistre farmacije (iako to nije bilo tako davno, činjenica jest da su tada specijalizacije među bolničkim farmaceutima bile rijetkost, što se sad, srećom, ipak promijenilo). Međutim, konkurs je ubrzo objavljen za koji sam u međuvremenu stekla uvjete za apliciranje.
Na tom konkursu sam se prijavila za specijalizaciju iz farmaceutske tehnologije koja je bila slobodna te sam započela na taj način svoje stručno usavršavanje i upravo taj slijed događaja me u većoj mjeri profesionalno definirao i odredio moje nastupajuće profesionalne trenutke.
Šta Vas u poslu najviše motiviše i inspiriše da se kontinuirano stručno usavršavate?
Rad u Bolničkoj apoteci je dinamičan i pun nepredviđenih okolnosti, te zahtijeva kontinuiranu prilagodbu kao i usvajanje novih informacija ili prisjećanje stvari o kojima nismo razmišljali godinama. Dok je živ, čovjek uči, a što više učimo shvatamo kako, zapravo, malo znamo i koliko još ima stvari za naučiti. Upravo to gledam kao osobnu motivaciju, ali i nešto što se podrazumijeva ukoliko smo se opredijelili za ovo zanimanje jer nauka i tehnika napreduju pa su i potrebe u zdravstvu sve sofisticiranije.
Kako izgleda jedan Vaš radni dan u ulozi farmaceutskog tehnologa?
Moj radni dan podrazumijeva odraditi sve obaveze koje definišu farmaceuta koji radi u Bolničkoj apoteci; prijem lijekova, pripremanje i izdavanje trebovanja, lijekova na recept, kontroliranje doza, odobravanje trebovanja, rad sa antineoplasticima, imunomodulatorima te cijelom paletom lijekova kojom nas opskrbljuje Federalni Fond Solidarnosti, sa posebnim akcentom na izradu magistralnih i galenskih pripravaka.
S kakvim se tehnološkim izazovima se najčešće susrećete u svakodnevnoj praksi?
Kad pristupamo izradi nekog magistralnog pripravka pristupamo i očekivanim i neočekivanim izazovima koji nam mogu otežati rutinski rad, npr. kvalitet supstance ili nedostatak odgovarajuće supstance, neprilagođena receptura, nedostatak odgovarajuće aparature, ambalaže, nedovoljno definisani zahtjevi za pripremu lijeka od strane klinika…
Pored tehnoloških izazova postoje, također, izazovi netehnološke prirode, ali ništa manje bitni, kao što su, nedostatak materijala za rad, stanje na tržištu, sistem nabavke lijekova ili kvarovi na aparatima koje koristimo i sl. Mislim da je najbitnije da se izradi pripravaka pristupa sa istim oprezom prvi kao i svaki naredni put; analitično, sljedivo, kontrolirano, precizno i tačno, a sve u konačnici da obezbijedimo kvalitetan proizvod za pacijenta.
Koliko je važno poštivanje GMP standarda u Vašem radu i kako se oni primjenjuju u svakodnevnim procesima?
GMP standardi olakšavaju rad farmaceutu u laboratoriju jer osiguravaju kvalitet kroz niz koraka koji se moraju primijeniti prije, tokom i nakon izrade magistralnog ili galenskih pripravka i svi smo dužni da postupamo prema propisima GMP prakse. Pored GMP smjernica bitno je pratiti i smjernice Dobre apotekarske prakse, načela iz ICH smjernica, važeće procedure ustanove u kojoj radimo te važeću stručnu literaturu (Nacionalni dodatak Evropskoj/Europskoj farmakopeji, Ph. Eur., nacionalne vodiče, farmakoterapijske priručnike i svakako važeće zakone.) Naravno, svi smo svjesni da se u praksi susrećemo sa raznim manjkavostima sistema u kojim radimo, te nekad nismo u mogućnosti odraditi sve onako kako nalažu smjernice i procedure, ali mislim da je u tim situacijama bitno da primijenimo što je moguće više koraka iz GMP-a i ostalih smjernica, te da obavezno sve evidentiramo.
Na koji način osiguravate kvalitet i stabilnost farmaceutskih proizvoda tokom proizvodnog procesa?
Kao što sam pomenula moramo biti svjesni uvjeta u kojima smo prilikom izrade nekog magistralnog ili galenskog pripravka, te se prilagoditi i primijeniti svoje znanje na najbolji mogući način. Kvalitet pripremljenih galenskih i magistralnih pripravaka se ogleda kroz primjenu važećih smjernica i procedura, upotrebom stručne literature, sljedivošću, evidentiranjem, komunikacijom s ljekarima koji propisuju recepte za te pripravke, adekvatnim i temeljitim čiščenjem radne jedinice i predmeta koji se koriste prilikom izrade, pripremom u laminarnim komorama, upotrebom konzervanasa ukoliko je to moguće i isticanjem roka trajanja pripremljenog proizvoda. Kvalitet nekog farmaceutskog proizvoda se može dokazati kroz procese analize i kontrole čime se planiram detaljnije baviti u budućem radu, ali također i iskustveno, povratnim informacijama od strane ljekara i pacijenata kao i dugogodišnjim iskustvom pripreme i primjene u praksi.
Kako nove tehnologije i inovacije mijenjaju posao farmaceutskog tehnologa danas?
Nove tehnologije i inovacije uvelike olakšavaju posao farmaceuta jer sa većom sigurnošću, tačnošću i kontrolom mogu pripremiti farmaceutski proizvod i u tom slučaju njihova uloga se većinom ogleda kroz kontrolu visoko sofisticiranih aparata i softwera. Značaj takvih inovacija se više ogleda u industriji nego u malim galenskim laboratorijima bolničkih ili gradskih apoteka.
Što se tiče bolničke farmacije takve inovacije su primjenjene u pripremi magistralnih pripravaka za oči koji zahtijevaju poseban režim pripreme i sterilnost, te u rastvaranju citostatika gdje su uvelike olakšali rastvaranje, omogućili veću kontrolu procesa i zaštitile farmaceutsko osoblje od toksičnog i kancerogenog djelovanja tih specifičnih lijekova.
Koji biste savjet dali mladim farmaceutima koji razmišljaju o karijeri u farmaceutskoj tehnologiji?
Kazala bih mladim kolegama da su izabrali divnu i humanu profesiju, te da ustraju u tome, da pomažu pacijentima čak i onda kad je teško i kad se nekad čini da njihovo znanje nema vrijednost. U farmaciji imaju svoje mjesto i inovacije i klasika i industrija i komunikacija sa pacijentima i ljekarima i praksa i literatura….
Svaki mladi farmaceut može s vremenom pronaći svoje interesovanje i doprinijeti struci kao i svom sopstvenom rastu.