Tihana Primorac: Zdravlje stopala kroz životne faze i značaj podologije i medicinske pedikure

Higijena, pravilna obuća i svakodnevne navike ključni su za prevenciju.

Intervju: Tihana Primorac, Podolog, medicinski tehničar i edukator za medicinsku pedikuru


Tihana Primorac je rođena u Mostaru. Medicinski je tehničar i podolog. Edukator je za medicinsku pedikuru te je preko 15 godina u svijetu medicinske pedikure i oboljenja noktiju i stopala.

Zdravlje stopala predstavlja važan, ali često zanemaren segment cjelokupnog zdravlja i kvaliteta života. Stopala svakodnevno podnose veliko opterećenje, pa su podložna različitim promjenama, deformacijama i bolnim stanjima koja mogu značajno uticati na pokretljivost i opšte blagostanje. Podologija, kao savremena grana zdravstvene njege stopala, objedinjuje preventivni, estetski i medicinski pristup u cilju očuvanja zdravlja kože i noktiju stopala.

U nastavku su obrađeni najčešći problemi stopala kroz različite životne dobi, značaj pravilne njege, razlika između estetske i medicinske pedikure, kao i uloga podologa u prevenciji i tretmanu stanja koja mogu nastati kod djece, odraslih, sportista i hroničnih bolesnika.
Poseban akcenat stavljen je na saradnju sa farmaceutima i značaj pravovremenog prepoznavanja simptoma kako bi se spriječile ozbiljnije komplikacije.

Koja je osnovna razlika između estetske pedikure i medicinske pedikure u zdravstvenom kontekstu?

Estetska pedikura je prvenstveno usmjerena na izgled i osnovnu njegu stopala, dok je medicinska pedikura stručni, higijenski tretman koji obrađuje i rješava probleme poput zadebljanih noktiju, žuljeva, uraslih noktiju i promjena na koži, posebno kod rizičnih pacijenata.

Koji su najčešći problemi i deformacije stopala kod djece i tinejdžera, i kako ih prepoznati na vrijeme?

Kod djece i tinejdžera najčešće se viđaju ravna stopala, valgus položaj pete, nepravilnosti hoda, preopterećenja i deformacije prstiju ili noktiju. Važno ih je prepoznati rano kroz bol, umor, nesiguran hod, neravnomjerno trošenje obuće ili vidljivu asimetriju stopala.

Kako se mijenja potreba za podološkom njegom kroz različite životne dobi?

Potreba za podološkom njegom raste s dobi: u djetinjstvu je važna prevencija i praćenje razvoja, u odrasloj dobi korekcija opterećenja i njega noktiju, a u starijoj dobi češće se pojavljuju suha koža, smanjena cirkulacija, deformacije i smanjena pokretljivost.

Koje preventivne mjere podolog preporučuje za očuvanje zdravlja stopala kod sportista i aktivne populacije?

Sportistima se preporučuju pravilna obuća, redovna kontrola noktiju i kože, suho održavanje stopala, prevencija gljivičnih infekcija i rana reakcija na žuljeve i mikrotraume. Medicinska pedikura tu pomaže kao preventivna i korektivna mjera, posebno kod ponavljanog opterećenja.

Na koji način dijabetičari mogu imati koristi od redovne podološke njege i kojekomplikacije se najčešće sprječavaju?

Dijabetičari od redovne podološke njege imaju korist kroz rano otkrivanje promjena, smanjenje rizika od rana, infekcija i ulkusa, a time i od komplikacija koje mogu voditi prema težim ishodima, uključujući amputaciju.

Koji su najčešći simptomi gljivičnih infekcija, uraslih noktiju i drugih problema stopala na koje pacijenti mogu obratiti pažnju?

Na gljivične infekcije upućuju svrbež, crvenilo, perutanje, pucanje kože, promjena boje i zadebljanje nokta, neugodan miris te bol ili pritisak u obući. Urasli nokat najčešće daje bol, crvenilo, otok i osjetljivost uz rub nokta.

Kako se medicinska pedikura uklapa u tretmane ortopedskih ili reumatskih problema stopala?

Kod ortopedskih i reumatskih problema medicinska pedikura se uklapa kao potporna terapija: smanjuje bol, rasterećuje promijenjena područja, olakšava hod i pomaže u njezi stopala kod deformacija, artritisa i promjena opterećenja.

Koja je uloga higijene, pravilne obuće i dnevnih navika u prevenciji problema sa stopalima?

Higijena, pravilna obuća i svakodnevne navike ključni su za prevenciju: redovno pranje i sušenje stopala, pravilno šišanje noktiju, nošenje odgovarajuće obuće i čarapa te izbjegavanje dugog zadržavanja vlage znatno smanjuju rizik od infekcija i oštećenja.

Kako se medicinska pedikura razlikuje kod osoba sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim bolestima?

Kod osoba sa oslabljenim imunitetom ili hroničnim bolestima tretman mora biti pažljiviji, uz strožu higijenu, sterilne instrumente, nježniji pristup i niži prag za upućivanje liječniku, jer i male lezije mogu brže prijeći u infekciju.

Koje moderne tehnologije i instrumenti u podologiji poboljšavaju kvalitet i sigurnost tretmana?

Moderna podologija koristi podoskop, goniometriju, digitalnu analizu hoda i savremene sterilne instrumente, što poboljšava preciznost procjene, sigurnost tretmana i rano otkrivanje biomehaničkih promjena.

Koje informacije o zdravlju stopala farmaceuti mogu pružiti pacijentima, a da se nadovezuju na savjete podologa?

Farmaceuti mogu pacijentima pružiti osnovne savjete o higijeni stopala, pravilnoj obući, prepoznavanju ranih znakova gljivica, uraslih noktiju i dijabetičkog stopala, te ih usmjeriti kada je potreban pregled podologa.

Na koji način farmaceuti mogu prepoznati rizične pacijente kojima bi preporučili posjet podologu ili medicinsku pedikuru?

Rizične pacijente farmaceut može prepoznati po dijabetesu, neuropatiji, lošoj cirkulaciji, reumatskim bolestima, ponavljanim infekcijama, deformacijama stopala, jakom boli, ranama koje sporo zacjeljuju ili zadebljanim noktima; njima treba preporučiti podologa ili medicinsku pedikuru.