Šta možemo učiniti za svoje zdravlje?

---

Dolazak jeseni donosi promjene koje primjećujemo gotovo svakodnevno – dani postaju kraći, temperature niže, a naše svakodnevne navike se mijenjaju. Nakon ljetnih mjeseci, kada više vremena provodimo na otvorenom i često imamo drugačiji ritam života, jesen je dobar trenutak da se vratimo kvalitetnijoj rutini.

Briga o zdravlju ne treba početi tek kada se pojave prvi simptomi prehlade, umor ili osjećaj iscrpljenosti. Mnogo je korisnije svakodnevno graditi navike koje podržavaju opće zdravlje organizma.

Ishrana kao osnova dobrih zdravstvenih navika

Jedan od prvih koraka jeste obratiti pažnju na ono što svakodnevno unosimo u organizam.

Uravnotežena ishrana podrazumijeva raznovrsnost – voće, povrće, integralne žitarice, mahunarke, kvalitetne izvore proteina i odgovarajuće izvore zdravih masti. Raznovrsna prehrana povećava vjerovatnoću da organizam dobije potrebne vitamine i minerale.

Jesen je posebno pogodna za povratak toplim, kuhanim obrocima i namirnicama poput bundeve, kupusa, mrkve, jabuka, krušaka, mahunarki i različitih vrsta žitarica.

Važno je pritom izbjegavati razmišljanje da jedna namirnica ili jedan proizvod može „ojačati organizam“ preko noći. Zdravlje je rezultat kombinacije brojnih faktora i svakodnevnih navika.

Vitamini i minerali – važni, ali bez pretjerivanja

Vitamini i minerali imaju brojne uloge u organizmu, uključujući podršku normalnoj funkciji imunog sistema. Za normalno funkcionisanje imunog sistema važan je adekvatan unos različitih nutrijenata, među kojima su vitamini A, C, D i E, kao i cink, selen i drugi mikronutrijenti.

Međutim, veći unos vitamina ne znači automatski i bolju zaštitu organizma. Kod osoba koje nemaju nedostatak određenog nutrijenta, rutinsko uzimanje dodataka prehrani u visokim dozama nije zamjena za kvalitetnu ishranu i zdrave životne navike.

Zbog toga je prije uzimanja pojedinih dodataka korisno sagledati stvarne potrebe organizma, način ishrane, životne navike i eventualne zdravstvene okolnosti.

Kretanje ne treba prestati s dolaskom hladnijih dana

Niže temperature nisu razlog da fizička aktivnost potpuno nestane iz svakodnevnog života.

Šetnja, vožnja bicikla, vježbanje, planinarenje, plivanje ili drugi oblik aktivnosti mogu biti dio zdrave rutine. Svjetska zdravstvena organizacija za odrasle preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti sedmično, odnosno 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti, uz aktivnosti za jačanje mišića najmanje dva puta sedmično.

Ipak, nije potrebno odmah postaviti velike ciljeve. Za osobu koja se malo kretala tokom ljeta, čak i svakodnevna šetnja može biti dobar početak.

San je dio brige o zdravlju

Promjena godišnjeg doba može biti dobra prilika i za preispitivanje kvaliteta sna.

Neredovan raspored, kasno korištenje telefona ili računara, stres i nedostatak vremena za odmor mogu negativno utjecati na svakodnevno funkcionisanje.

Zato je korisno pokušati održavati približno isti raspored odlaska na spavanje i buđenja, napraviti mirniju rutinu pred spavanje i odvojiti vrijeme za odmor.

Dobar san ne treba posmatrati kao luksuz, već kao dio svakodnevne brige o zdravlju.

Ne zaboravimo mentalno zdravlje

Jesen ne donosi samo fizičke promjene. Promjena ritma nakon ljeta, povratak poslovnim i školskim obavezama te kraći dani mogu utjecati i na raspoloženje.

Zbog toga je važno pronaći vrijeme za aktivnosti koje nam prijaju – razgovor s bliskim osobama, boravak u prirodi, fizičku aktivnost, čitanje, muziku ili neki drugi oblik opuštanja.

Fizička aktivnost ima koristi i za mentalno zdravlje te je povezana s boljim raspoloženjem i kvalitetom života.

Jesen je pravo vrijeme za prevenciju

Umjesto da čekamo da se pojavi problem, promjenu godišnjeg doba možemo iskoristiti kao podsjetnik da obratimo više pažnje na svoje zdravlje.

To može značiti jednostavne stvari:

• više raznovrsnih namirnica u svakodnevnoj ishrani;
• dovoljno vode tokom dana;
• redovniju fizičku aktivnost;
• kvalitetniji san;
• manje vremena provedenog u sjedećem položaju;
• odgovorniji odnos prema dodacima prehrani;
• više vremena za odmor i mentalni oporavak;
• redovne preventivne preglede u skladu s dobi, zdravstvenim stanjem i preporukama zdravstvenih stručnjaka.

Uloga farmaceuta u svakodnevnoj brizi o zdravlju

Upravo u periodu jeseni građani često traže savjet u apoteci – od pitanja o vitaminima i mineralima do preparata koji se koriste kod simptoma prehlade.

Farmaceut ima važnu ulogu u pravilnom informisanju pacijenta. Savjet treba biti individualiziran i zasnovan na potrebama osobe, njenom zdravstvenom stanju, terapiji koju koristi i drugim relevantnim faktorima.

Posebno je važno izbjeći poruku da je određeni suplement univerzalno rješenje za sve. Cilj kvalitetnog savjetovanja jeste pomoći osobi da donese informisanu i odgovornu odluku.

Kako ući u jesen sa boljim navikama?

Ne postoji savršen recept, ali postoji nekoliko jednostavnih koraka koje možemo uvesti već danas:

1. Pogledajte šta se nalazi na vašem tanjiru.
Neka obroci budu što raznovrsniji.

2. Pokrenite se.
Ne mora to biti intenzivan trening – počnite šetnjom ili drugom aktivnošću koja vam odgovara.

3. Uredite ritam spavanja.
Pokušajte osigurati dovoljno vremena za odmor.

4. Ne uzimajte suplemente nasumično.
Ako postoji sumnja na nedostatak određenog nutrijenta, razgovarajte sa zdravstvenim stručnjakom.

5. Pronađite vrijeme za sebe.
Mentalni odmor jednako je važan dio zdravih životnih navika.

6. Ne čekajte simptome da biste počeli brinuti o zdravlju.
Prevencija počinje svakodnevnim malim izborima.

Farmaceut+ savjet

Jesen ne mora biti period u kojem samo „preživljavamo“ sezonu prehlada i umora. Može biti prilika da usporimo, preispitamo svoje navike i napravimo male promjene koje dugoročno mogu imati veliko značenje za zdravlje.

Najbolja podrška organizmu nije uvijek ono što se nalazi u bočici. Često počinje mnogo jednostavnije – kvalitetnom ishranom, kretanjem, snom, odmorom i odgovornim odnosom prema vlastitom zdravlju.

Stručni izvori: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i National Institutes of Health – Office of Dietary Supplements (NIH ODS).