Alma Kunić-Burko: Selen – esencijalni mikronutrijent u očuvanju zdravlja

Adekvatan unos selena važan je za održavanje normalne funkcije štitne žlijezde, posebno kod osoba s autoimunim bolestima poput Hashimoto tireoiditisa.

Piše: Mr.ph Alma Kunić-Burko


Alma Kunić-Burko je magistrica farmacije s više od deset godina iskustva u apotekarskom sektoru. Kontinuirano se stručno usavršava kroz edukacije, kongrese i stručne skupove. Autorica je edukativnog Instagram profila farmaceut_alma, putem kojeg dijeli naučno utemeljene informacije i praktične savjete o lijekovima, dodacima prehrani i očuvanju zdravlja. Posebno je zanima povezivanje farmaceutske struke s digitalnom komunikacijom i marketingom radi unapređenja zdravstvene pismenosti i promovisanja odgovorne brige o zdravlju.

Selen je esencijalni element u tragovima koji, iako je organizmu potreban u vrlo malim količinama, ima izuzetno važnu ulogu u održavanju brojnih fizioloških funkcija. Kao sastavni dio selenoproteina učestvuje u antioksidativnoj zaštiti organizma, regulaciji imunološkog odgovora, metabolizmu hormona štitne žlijezde te očuvanju reproduktivnog zdravlja. Budući da ljudski organizam ne može sintetizirati selen, njegov adekvatan unos moguć je isključivo putem prehrane ili, prema potrebi, dodataka prehrani. Posljednjih godina interes za selen značajno je porastao zbog sve većeg broja istraživanja koja ukazuju na njegov potencijalni značaj u prevenciji i ublažavanju brojnih hroničnih bolesti. Uprkos tome, važno je naglasiti da su i nedovoljan i prekomjeran unos povezani sa zdravstvenim rizicima, zbog čega je održavanje optimalnog statusa selena od posebnog značaja.

Selen – esencijalni mikronutrijent u očuvanju zdravlja

Selen je esencijalni mikronutrijent neophodan za normalno funkcionisanje ljudskog organizma. Selen ima brojne biološke funkcije, uključujući antioksidativna svojstva, poboljšanje imunološkog sistema, regulaciju funkcije štitne žlijezde i poboljšanje reproduktivnih sposobnosti.

U prirodi se pojavljuje u organskom i anorganskom obliku. Različiti oblici selena imaju različite mehanizme apsorpcije. Općenito, ljudski organizam apsorbira organski selen učinkovitije u usporedbi s anorganskim selenom. Apsorpcija selena odvija se pretežno u tankom crijevu, ponajviše u dvanaesniku i proksimalnom dijelu jejunuma.

Antioksidativno djelovanje

Jedna od najvažnijih funkcija selena povezana je s njegovim antioksidativnim djelovanjem. Selen je sastavni dio enzima glutation-peroksidaza (GPx) i tioredoksin-reduktaza, koji štite ćelije od oksidativnog stresa neutralizirajući slobodne radikale i reaktivne kisikove spojeve. Na taj način doprinosi očuvanju integriteta ćelijskih membrana, proteina i DNA te može smanjiti oštećenja povezana sa starenjem i razvojem hroničnih bolesti.

Selen i štitna žlijezda

Selen je ključan u sintezi, aktivaciji i metabolizmu hormona štitne žlijezde. Adekvatan unos selena važan je za održavanje normalne funkcije štitne žlijezde, posebno kod osoba s autoimunim bolestima poput Hashimoto tireoiditisa.

Selen i jačanje imuniteta

Selen ima važnu ulogu u regulaciji urođenog i stečenog imunološkog odgovora. Doprinosi proliferaciji i aktivnosti T-limfocita, funkciji prirodnih ćelija ubojica (NK ćelija) te regulaciji upalnih procesa. Nedostatak selena može oslabiti imunološki odgovor i povećati osjetljivost na infekcije.

Nedostatak selena

Klinički izražen nedostatak selena relativno je rijedak u razvijenim zemljama, ali se može javiti kod osoba s dugotrajnom parenteralnom prehranom, malapsorpcijskim sindromima, hroničnim bolestima probavnog sistema ili u područjima s niskim sadržajem selena u tlu.

Simptomi nedostatka mogu uključivati:

  • povećana osjetljivost na infekcije,
  • umor i slabost,
  • poremećaj funkcije štitne žlijezde,
  • mišićna slabost,
  • smanjena plodnost.
    Potrebe organizma za selenom razlikuju se ovisno o životnoj dobi.

Dojenčad, djeca, odrasli i starije osobe imaju različite potrebe za selenom zbog razlika u njihovim fiziološkim i metaboličkim karakteristikama. Preporučeni dnevni unos selena za zdrave odrasle osobe iznosi 55 µg/dan.

Selen u hrani

Primarni prehrambeni izvori selena uključuju morske plodove, poput ribe i školjaka. Osim toga, meso (posebno jetra i bubrezi), gljive, jaja peradi, brokula, cjelovite žitarice, bijeli luk i orašasti plodovi (posebno brazilski oraščići) također su dobri izvori selena.

Selen u dodacima prehrani

Danas na tržištu postoje brojni preparati koji sadrže selen. Često se kombinira s cinkom i vitaminom E, kojima se također pripisuju antioksidativna svojstva. Pri suplementaciji selenom, potrebno je paziti da se ne prekorači maksimalna dnevna doza, a pri odabiru prednost treba dati organskim oblicima, budući da se bolje apsorbiraju. Iako je selen neophodan za održavanje dobrog zdravlja, prekomjeran unos može biti toksičan. Simptomi trovanja uključuju mučninu, povraćanje, opadanje kose, promjene na noktima, bol u mišićima i tremor.