Butirat i crijevna barijera: šta znamo u kontekstu IBS-a

Namijenjeno isključivo zdravstvenim radnicima.


Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) jedan je od čestih funkcionalnih poremećaja probavnog sistema, a karakteriziraju ga bolovi u stomaku, nadutost te promjene u učestalosti i konzistenciji stolice. Iako se simptomi razlikuju od pacijenta do pacijenta, sve se više istražuje kako crijevne bakterije, tvari koje one proizvode i zaštitna funkcija crijevne sluznice mogu utjecati na pojavu i izraženost simptoma.

Upravo se u tom kontekstu sve više pažnje posvećuje butiratu (maslačnoj kiselini), prirodnoj tvari koja služi kao izvor energije za ćelije debelog crijeva.

Butirat – mnogo više od izvora energije

Među metabolitima crijevnog mikrobioma posebno mjesto zauzima butirat (maslačna kiselina), kratkolančana masna kiselina koja nastaje bakterijskom fermentacijom prehrambenih vlakana u debelom crijevu.

Njegova najvažnija uloga je da služi kao izvor energije za ćelije debelog crijeva. Međutim, tu njegova funkcija ne završava. Prema pregledima literature, koji se velikim dijelom oslanjaju na pretkliničke podatke, butirat učestvuje u održavanju zaštitne funkcije crijevne sluznice1, regulaciji upalnih procesa i očuvanju ravnoteže u crijevima.2

Zašto je to važno kod IBS-a?

Kod jednog dijela pacijenata s IBS-om uočene su promjene u sastavu crijevnog mikrobioma i povećana propusnost crijevne barijere. To znači da zaštitna funkcija crijevne sluznice može biti narušena, što se povezuje sa određenim mehanizmima nastanka simptoma. Zbog svoje uloge u održavanju crijevne barijere, butirat je postao zanimljivo područje istraživanja dodatnih nutritivnih pristupa kod IBS-a.

Šta kaže klinička studija?

U randomiziranom, dvostruko slijepom, placebom kontroliranom istraživanju objavljenom 2025. godine u časopisu Journal of Clinical Medicine, ispitivana je kombinacija mikrokapsuliranog natrijevog butirata, pet probiotskih sojeva i kratkolančanih fruktooligosaharida (FOS) kod 120 pacijenata s IBS-om, u trajanju od 12 sedmica.

Nakon četiri sedmice primjene, adekvatno olakšanje simptoma prijavilo je 64,7% pacijenata koji su primali ispitivanu kombinaciju, u usporedbi sa 42,0% pacijenata u placebo grupi (p = 0,023).3

Iako rezultati upućuju na moguću korist ovakvog pristupa, važno je naglasiti da nisu svi pokazatelji bili značajno poboljšani te da se rezultati odnose na konkretnu ispitivanu kombinaciju sastojaka.

Colosal – kombinacija tri sastojka

Colosal je hrana za posebne medicinske potrebe namijenjena dijetalnoj prehrani pacijenata sa sindromom iritabilnog crijeva.

Njegova formulacija kombinuje tri komponente koje imaju različite uloge u crijevima:

  • Kalcijev butirat – izvor butirata, primarnog izvora energije za ćelije debelog crijeva (kolonocite)
  • Fruktooligosaharidi (FOS) – prebiotička vlakna koja služe kao supstrat određenim crijevnim bakterijama
  • Bifidobakterije – bakterijske kulture koje pripadaju grupi mikroorganizama prirodno prisutnih u crijevnom mikrobiomu

Colosal dolazi u obliku tableta otpornih na želučanu kiselinu, s prilagođenim oslobađanjem sastojaka u debelom crijevu.

Individualan pristup ostaje ključan

IBS je složen poremećaj i ne postoji jedinstven pristup koji odgovara svim pacijentima. Zato je važno uzeti u obzir dominantne simptome, prehrambene navike i individualnu podnošljivost pojedinih sastojaka. Primjerice, fermentabilna vlakna poput FOS-a kod nekih pacijenata mogu pojačati nadutost.

Bolje razumijevanje uloge butirata može pomoći ljekarima pri razmatranju nutritivnih potreba pacijenata s IBS-om. Colosal se u tom kontekstu može razmatrati kao dio dijetalnog zbrinjavanja pacijenata s IBS-om, uz medicinski nadzor i individualno prilagođen pristup.

Izvori:

1 Siddiqui, M. T., & Cresci, G. A. M. (2021). The Immunomodulatory Functions of Butyrate. Journal of inflammation research, 14, 6025–6041. https://doi.org/10.2147/JIR.S300989

2 Salvi, P. S., & Cowles, R. A. (2021). Butyrate and the Intestinal Epithelium: Modulation of Proliferation and Inflammation in Homeostasis and Disease. Cells, 10 (7), 1775. https://doi.org/10.3390/cells10071775

3 Gąsiorowska, A., Romanowski, M., Walecka-Kapica, E., Kaczka, A., Chojnacki, C., Padysz, M., Siedlecka, M., Banasik, J., Sobolewska-Włodarczyk, A., Wiśniewska-Jarosińska, M., Bierła, J. B., Otaru, N., Cukrowska, B., & Steinert, R. E. (2025). Efficacy and Safety of a Mixture of Microencapsulated Sodium Butyrate, Probiotics, and Short Chain Fructooligosaccharides in Patients with Irritable Bowel Syndrome—A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Study. Journal of Clinical Medicine, 14(1), 6. https://doi.org/10.3390/jcm14010006