Pravilna njega kože predstavlja temelj u liječenju akni.
Intervju: doc.dr.sc. Anita Gunarić, dr.med. Specijalistica dermatovenerologije
Doc.dr.sc. Anita Gunarić, dr.med., specijalistica dermatovenerologije, diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje je tokom studija bila demonstratorica na Katedri za histologiju i embriologiju. Nakon položenog stručnog ispita započela je profesionalni put u Centru urgentne medicine i hitnog prijema SKB Mostar, stičući vrijedno iskustvo i upoznajući se s različitim granama medicine. Specijalizaciju iz dermatovenerologije započela je u Klinici za kožne i spolne bolesti SKB Mostar, a specijalistički ispit položila je nekoliko godina kasnije.
Svoj akademski razvoj nastavila je upisom poslijediplomskog doktorskog studija iz „Biomedicine i zdravstva“ na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru te je u martu 2025. godine odbranila doktorsku disertaciju pod nazivom „Imunopatološke značajke i učestalost autoimunih buloznih dermatoza u Hercegovačko-neretvanskoj županiji“. Stručno se usavršavala u vodećim evropskim centrima izvrsnosti, čime je stečeno znanje uspješno prenijela u kliničku praksu i nastavu. Kao docentica aktivno sudjeluje u dodiplomskoj nastavi Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, uključujući i studij na engleskom jeziku.
Dr. Gunarić je članica brojnih dermatoveneroloških udruženja, autorica poglavlja u udžbeniku iz dermatovenerologije i više naučnih radova te svojim radom kontinuirano doprinosi razvoju dermatovenerologije u regiji.
Akne su jedna od najčešćih kožnih tegoba s kojima se susreću pacijenti svih uzrasta. Iako se često povezuju s tinejdžerskim periodom, danas su sve prisutnije i kod odraslih, posebno kod žena, te značajno utiču na samopouzdanje i kvalitet života. U moru savjeta s društvenih mreža i brzih „kućnih“ rješenja, važno je znati kada je vrijeme za stručan pristup i zašto pravilna njega kože može napraviti veliku razliku.
U razgovoru s dr.sc. Anitom Gunarić, dr.med., specijalisticom dermatovenerologije, saznajemo šta najčešće pokreće akne, koje greške u njezi najviše pogoršavaju stanje i kada je neophodno potražiti pomoć dermatologa. Dr. Gunarić nam objašnjava i zašto je rana reakcija ključna te kako uz realna očekivanja i pravilnu terapiju postići dugoročno poboljšanje.
Šta Vas je lično najviše motivisalo da se posvetite dermatologiji i radu s pacijentima koji imaju probleme s kožom?
Dermatologija je izrazito kompleksna grana medicine, usko povezana s brojnim drugim specijalnostima. Kožne promjene često su odraz sustavnih, onkoloških, imunoloških ili endokrinoloških poremećaja, što zahtijeva široko kliničko razmišljanje. Uz to, dermatologija objedinjuje kliničku praksu, kirurške i estetske zahvate, histopatološku dijagnostiku, što omogućuje profesionalni razvoj u više smjerova i to je bio ključan razlog mog profesionalnog izbora.
Šta Vam u svakodnevnom radu s pacijentima predstavlja najveće zadovoljstvo, ali i najveći izazov?
Najveće zadovoljstvo mi predstavlja vidjeti da terapija daje rezultate, ne samo u poboljšanju stanja kože, nego i u općem osjećaju sigurnosti i zadovoljstva pacijenata. Najveći izazov su kronične dermatoze i potreba za dugoročnim liječenjem, uz činjenicu da pacijenti često dolaze s nerealnim očekivanjima.
Akne su jako čest problem. S kakvim se aknama pacijenti najčešće javljaju u Vašoj praksi?
Najčešće je to umjereni do teški oblik papulopustuloznih akni, kao i perzistentne akne u odrasloj dobi, osobito kod žena. Nerijetko se radi o pacijentima koji su već isprobali različite terapije bez stručnog nadzora, što dodatno komplicira kliničku sliku.
Da li primjećujete da se danas s aknama sve češće bore i odrasle osobe, a ne samo tinejdžeri?
Da, akne sve češće pogađaju odraslu populaciju. Riječ je o tzv. adultnim aknama, koje se mogu javiti prvi put u odrasloj dobi ili perzistirati od adolescencije. Taj trend je osobito izražen kod žena i često je povezan s hormonskim disbalansom, stresom i suvremenim načinom života.
Šta po Vašem iskustvu najčešće „pokrene“ pojavu akni – hormoni, stres, ishrana ili nešto drugo?
U većini slučajeva radi se o multifaktorijalnoj etiologiji. Hormonski utjecaj ima važnu ulogu, no stres, genetska predispozicija, nepravilna njega kože te određene prehrambene i životne navike značajno doprinose razvoju i pogoršanju akni.
Koliko je pravilna svakodnevna njega kože zapravo važna kod osoba sklonih aknama?
Pravilna njega kože predstavlja temelj u liječenju akni. Neadekvatna ili agresivna njega može narušiti kožnu barijeru i pogoršati upalu, dok pravilno odabrani proizvodi podupiru terapijski učinak i smanjuju rizik od nuspojava.
Koje greške u njezi kože s aknama najčešće viđate kod pacijenata?
Najčešće pogreške uključuju pretjerano isušivanje kože, agresivno mehaničko čišćenje, istodobno korištenje više aktivnih preparata bez stručnog nadzora te neredovito ili nekonzistentno provođenje terapije.
Kada je pravo vrijeme da se osoba s aknama javi dermatologu, a ne da problem pokušava rješavati sama?
S liječenjem akni najbolje je započeti već pri pojavi prvih znakova nepravilnosti na koži – pojačane produkcije sebuma, mitesera, upalnih prištića ili promjena koje se ponavljaju. Ne treba čekati da akne postanu izražene, jer rana i pravilno odabrana terapija smanjuje upalu, skraćuje trajanje bolesti i sprječava nastanak ožiljaka i postupalnih pigmentacija.
Koliko neadekvatno ili prečesto korištenje različitih preparata može dodatno pogoršati stanje kože?
Značajno. Preopterećenje kože brojnim aktivnim sastojcima često dovodi do iritacije, pogoršanja upale i destabilizacije kožne barijere, čime se terapijski učinak smanjuje.
Da li ishrana, stres i stil života zaista mogu uticati na tok i težinu akni?
Da, ti čimbenici imaju važnu ulogu. Kronični stres, manjak sna, prehrana s visokim glikemijskim indeksom te općenito nezdrav stil života mogu pogoršati kliničku sliku i otežati liječenje.
Akne često ostavljaju tragove na koži. Koliko je rana reakcija važna da bi se spriječili ožiljci i fleke?
Rana i odgovarajuća terapija iznimno je važna jer se pravodobnim liječenjem upalnog procesa može značajno smanjiti rizik od nastanka ožiljaka i postupalnih hiperpigmentacija. Jednom nastale trajne promjene na koži znatno su teže za liječenje od samih akni, zbog čega je rana reakcija ključna.
Koji biste savjet dali osobama koje se dugo bore s aknama i zbog toga se osjećaju nesigurno?
Važno je znati da su akne kronična kožna bolest koja se može uspješno liječiti i za koju postoje učinkovite terapijske mogućnosti, čak i kada traje godinama. Pravodobni dermatološki pregled omogućuje pravilnu procjenu i ciljano liječenje ove bolesti. Uz pravilno vođenu terapiju i realna očekivanja, moguće je postići značajno i trajno poboljšanje.