Probiotici se koriste za liječenje niza poremećaja i neobičnih fizioloških stanja.

Piše: Gabrijela Čuljak, mag.pharm.

Probiotici su nepatogeni mikrobi korisni svom domaćinu kada se primjenjuju u odgovarajućim količinama. Još su drevne civilizacije razvile fermentirano mlijeko i koristile ga kao probiotik, iz čega zaključujemo da pojam probiotika nije posve nov. Izraz „probiotik“ prvi su put upotrijebili Lilly i Stillwell 1965. godine za opisivanje tvari koje izlučuje jedan organizam, a koja stimuliraju rast drugog.

Postoje određeni kriteriji koje bi idealan probiotički pripravak trebao zadovoljiti, od kojih je svakako jedan od najizazovnijih visoka održivost, odnosno otpornost na nizak želučani pH i visok pH duodenuma. Sljedeći je sposobnost zadržavanja u crijevima, čak i ako proiotički soj nije sposoban trajno kolonizirati crijeva, potom sposobnost prijanjanja uz crijevni epitel kako bi se neutralizirao učinak ispiranja uzrokovan peristaltikom. Probiotici bi trebali biti nepatogeni, otporni na tehnološku obradu i sposobni utjecati na lokalnu metaboličku aktivnost.

Lactobacillus, Bifidobacterium, Enterococcus, Lactococcus i Streptococcus najčešće su korišteni probiotici, a kriterij sigurnosti i funkcionalnosti istih moraju se razjasniti prije uporabe bilo kojeg mikroba koji je potencijalni probiotik. Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) bio je prvi probiotik kojem je do danas posvećena najveća klinička pozornost. Pokazalo se da Lactobacillus rhamnosus GG ima povoljne učinke na crijevni imunitet, povećava broj stanica koje luče IgA i druge imunoglobuline u  crijevnoj sluznici. Predloženo je nekoliko mehanizama djelovanja probiotika. Kao mogući mehanizam protiv nekih oblika proljeva navodi se djelomična razgradnja laktoze i stimulacija aktivnosti laktaze u crijevnoj sluznici. Bakterije mliječne kiseline proizvode više metabolita, kao što su slobodne masne kiseline, vodikov peroksid i bakteriocini, koji sprječavaju rast patogena prenosivih hranom u mliječnim proizvodima. Osim toga, probiotički agensi sprječavaju kolonizaciju patogena kompetitivnom inhibicijom. Pokazalo se da su probiotici učinkoviti u različitim kliničkim stanjima – od proljeva u dojenčadi, proljeva povezanog s primjenom antibiotika, ponavljajućeg kolitisa uzrokovanog bakterijom Clostridium difficile, infekcija bakterijom Helicobacter pylori, upalnih bolesti crijeva i karcinoma, pa sve do ženskih urogenitalnih infekcija i kirurških infekcija.

Trenutno postoji niz mikroba koji se koriste kao probiotici. Bakterije koje pripadaju rodu Lactobacillus su gram-pozitivni bacili koji su sposobni proizvoditi mliječnu kiselinu u gastrointestinalnom i urinarnom traktu, anaerobi su koji mogu poboljšati unos i bioraspoloživost minerala te smanjiti crijevnu propusnost. Zapravo, neki sojevi ovog roda pokazuju antikancerogeno i hipolipidemorijsko djelovanje.

Lactobacillus acidophilus posjeduje sposobnost prianjanja na različite crijevne stanice, pokazuje toleranciju na žuč i otpornost na kiselinu, što su bitna svojstva probiotičkog soja. Ipak, prethodna istraživanja provedena u laboratorijskim uvjetima pokazala su da određeni sojevi Lactobacillus acidophilus imaju sposobnost smanjenja razine kolesterola za više od 50%.

Soj Lactobacillus rhamnosus razvio je karakteristične prilagodbe koje omogućuju njegov  opstanak u kiselim i bazičnim okruženjima prisutnim u ljudskom tijelu. L. rhamnosus igra ključnu ulogu u procesu zrenja sira, poboljšavajući tako ukupni okus. Štoviše, neki sojevi L. rhamnosus pokazali su povoljne učinke i na odrasle i na djecu, posebno u liječenju sindroma iritabilnog crijeva (IBS), ekcema, alergija i podrške imunološkom sustavu.

Lactobacillus fermentum je probiotička bakterija koja pokazuje sposobnost adhezije i antiinfektivnih svojstava. Uočeno je da soj Lactobacillus fermentum JDFM216 ima potencijal za poboljšanje kognitivnih i fizioloških funkcija, a istovremeno pokazuje imunomodulatorna svojstva. 

Jedna od početnih kultura predloženih kao probiotički dodatak mliječnim proizvodima je soj Lactobacillus johnsonii LA-1. Ovaj soj se koristi u Nestléovim LC-1 jogurt proizvodima i posjeduje sposobnost pojačavanja imunološkog odgovora, otpornosti na različite uvjete poput žučnih soli i antibiotika, borbe protiv mikroorganizama otpornih na antimikrobne lijekove.

Nadalje, Lactobacillus reuteri povezan je sa širokim rasponom zdravstvenih prednosti, uključujući prevenciju i liječenje urogenitalnih poremećaja i bakterijske vaginoze kod žena, atopijskih poremećaja, preosjetljivosti na hranu i prevenciju zubnog karijesa.

Bakterija Streptococcus thermophilus povezana je s nizom zdravstvenih prednosti, poput jačanja imunološkog sustava i ublažavanja upale u gastrointestinalnom i urogenitalnom sustavu. Koegzistencija Bifidobacterium bifidum i Streptococcus thermophilus kod beba povezana je sa smanjenom učestalošću proljeva uzrokovanog rotavirusom.

Saccharomyces cerevisiae , posebno varijanta S. boulardii , široko je priznata zbog svojih probiotičkih sposobnosti i prošla je opsežna istraživanja zbog svojih povoljnih utjecaja na gastrointestinalno zdravlje kod ljudi i životinja. Obično se koristi kao dodatna mjera protiv poremećaja  astrointestinalnog trakta, uključujući upalne bolesti crijeva, te za liječenje različitih oblika proljeva.

Metoda enkapsulacije za dostavu probiotika na „licu mjesta“ može se definirati kao kontinuirano oblaganje bilo koje aktivne tvari radi zaštite od vanjskog okruženja. Za enkapsulaciju lijekova koristi se niz materijala, ali probiotici su žive stanice, stoga izbor materijala za enkapsulaciju mora biti specifičan jer korišteni polimer mora biti biokompatibilan i biorazgradiv. Učinkovitost enkapsulacije ovisi o korištenoj matrici, koja se može sastojati od sintetičkih ili prirodnih tvari. Materijali poput alginata, karagenana, proteina sirutke, želatine, kitozana, celuloznog acetat ftalata i gume rogača široko se koriste u procesu mikrokapsulacije.

Probiotici se koriste za liječenje niza poremećaja i neobičnih fizioloških stanja. Postoji dovoljno dokaza koji ukazuju na potencijal različitih probiotičkih sojeva u liječenju brojnih zdravstvenih problema, uključujući gastrointestinalne probleme, tumore, respiratorne probleme itd. Brzi napredak znanosti o  mikrobiomu rezultirao je raznim primjenama probiotika i prebiotika. Sinbiotici, kombinacija probiotika i prebiotika, formuliraju se kako bi se poboljšala njihova učinkovitost. Probiotici se sada istražuju zbog svog potencijala u liječenju pretilosti, metaboličkog sindroma, respiratornih infekcija i COVID-19.

Nedavne studije o probioticima i prebioticima otkrivaju njihove potencijalne uloge u neurobiologiji i prevenciji raka. Važna primjena probiotika u ljekarničkoj praksi je prevencija urinarnih infekcija, osobito kod žena. One su ponavljajući problem i profilaktički antibiotici ponekad mogu biti korisni, ali je rizik od rezistencije otežavajući faktor. Bakterije mliječne kiseline pronađene su u vaginalnom brisu mnogih žena i prilično su učinkovite u snižavanju pH vrijednosti. Za liječenje urinarnih infekcija postoji preko 50 probiotika koji ih mogu učinkovito liječiti, a svi se temelje na Lactobacillus spp., tj. Lactobacillus brevis, L. reuteri, L. vaginalis i L. rhamnosus.

Možemo zaključiti da je probiotička terapija već pronašla svoju primjenu u liječenju brojnih stanja – infektivnih, upalnih, neoplastičnih i alergijskih bolesti. Međutim, prije nego što se probiotici uvedu u rutinsku primjenu, nužna je odgovarajuća procjena ovih pripravaka. Stoga su u budućnosti potrebna dobro dizajnirana istraživanja s potvrđenim rezultatima kako bi se utvrdile stvarne zdravstvene koristi ovih preparata.