Piše: Mubina Hodžić Milić, mr.ph.spec.nutr
Moja priča na društvenim mrežama nije počela planirano niti ciljano. Interesovanje za nutricionizam javilo se još tokom studija na Farmaceutskom fakultetu, ali je, kako to obično biva, ostalo „na čekanju“ sve do trenutka kada mi je i samoj zatrebala pomoć.
Godine 2022. saznajem za dijagnozu inzulinske rezistencije, a tada počinje moj put istraživanja, učenja, prikupljanja informacija i ličnog rasta. U nedostatku inspiracije za recepte, kreirala sam Facebook grupu i počela objavljivati prve fotografije svojih obroka. Ubrzo sam naišla na pregršt podrške, a ono što je počelo iz jedne lične potrebe preraslo je u zajednicu koja danas broji više od 140.000 članova.
Moja priča sa inzulinskom rezistencijom završila je pobjedom, ali se moja priča o nutricionizmu tu nije završila. Naprotiv, nastavila se upisom na Specijalistički studij nutricionizma. Ni Instagram profil nije od početka bio zamišljen kao profesionalni profil. Sve je došlo spontano, onog trenutka kada sam shvatila da svojim sadržajem inspirišem mnoge i podstičem ih na promjenu ishrane i životnih navika. Najveći vjetar u leđa bile su mi upravo povratne informacije klijentica. Njihova iskustva, pitanja i rezultati pokazali su mi da sadržaj koji dijelim može imati stvaran utjecaj na nečiji život i izvan društvenih mreža.
Po prirodi sam dosta kreativna, pa sam nekakoveoma brzo zavoljela i sam proces kreiranja sadržaja. Danas nastojim dati svoj doprinos širenju svijesti o metaboličkim poremećajima i važnosti pravilne ishrane, ali na jednostavan i praktičan način, razumljiv svima.
Upravo je to jedan od najvećih izazova komunikacije o zdravlju na društvenim mrežama. Algoritam često favorizira senzacionalne tvrdnje poput „namirnice koja topi salo“ ili „5 suplemenata koje morate uzimati“, dok je stvarnost često mnogo kompleksnija. Zdravlje, prehrana i suplementacija rijetko se mogu svesti na jednostavne formule koje vrijede za svakoga.
Kao zdravstveni stručnjaci na društvenim mrežama imamo i mnogo veću odgovornost. Nije dovoljno samo privući pažnju – potrebno je ponuditi tačne i provjerene informacije, ali ih istovremeno znati prenijeti na način koji je razumljiv i zanimljiv publici. Upravo tu vidim najveću vrijednost društvenih mreža: u mogućnosti da stručnost približimo ljudima jezikom koji razumiju.
Smatram da zdravstveni stručnjaci trebaju biti prisutni na društvenim mrežama. Ne zato da bi svi postali „influenseri“, već zato što se upravo tamo danas nalazi veliki broj ljudi koji traže odgovore na pitanja o svom zdravlju. Ako mi, kao stručnjaci, ne zauzmemo taj prostor, vrlo lako će ga zauzeti neko drugi – često bez dovoljno znanja, iskustva i odgovornosti.
Lični brend zdravstvenog stručnjaka zato za mene nije samo broj pratitelja, pregledi ili popularnost. On se gradi znanjem, povjerenjem, autentičnošću i odgovornošću prema informacijama koje dijelimo. Kada se stručnost spoji s kreativnošću i kvalitetnom komunikacijom, društvene mreže mogu postati mnogo više od mjesta za kreiranje sadržaja – mogu biti vrijedan alat zdravstvene edukacije i promocije zdravih životnih navika.