Oralno zdravlje ne utiče samo na izgled osmijeha, već i na cjelokupno zdravlje organizma. U razgovoru za Farmaceut Plus, dr. Ema Širbegović govori o važnosti preventivnih pregleda, pravilne oralne higijene, ulozi farmaceuta u savjetovanju pacijenata te odabiru odgovarajućih proizvoda za njegu zuba i desni.
Intervju: dr. Ema Širbegović, doktorica dentalne medicine
Dr. Ema Širbegović je doktorica stomatologije i specijalista parodontologije i implantologije. Osnivač je specijalističke ordinacije Širbegović Stomatologiji u Sarajevu i svoj profesionalni rad razvija u ovj ordinaciji, gdje se posebno bavi parodontologijom, implantologijom i estetsko-protetskim rehabilitacijama osmijeha. Kroz svakodnevni rad posvećena je savremenom, individualnom i preventivnom pristupu pacijentima, s ciljem očuvanja oralnog zdravlja, funkcije i prirodne ljepote osmijeha.
Zdravlje usne šupljine predstavlja važan dio općeg zdravlja, a pravilna oralna higijena i redovni preventivni pregledi ključni su za očuvanje zdravih zuba i desni tokom cijelog života. Iako su pacijenti danas sve informisaniji i svjesniji važnosti njege usne šupljine, mnogi se stomatologu i dalje javljaju tek kada se pojave bol ili ozbiljniji problemi. Savremena stomatologija, međutim, sve više stavlja naglasak na prevenciju, rano otkrivanje bolesti i individualan pristup svakom pacijentu.
O tome koliko je oralno zdravlje povezano s općim zdravstvenim stanjem organizma, kako pravilno odabrati paste i vodice za usta, koje su najčešće greške u svakodnevnoj oralnoj higijeni te kakvu ulogu farmaceuti imaju u edukaciji i savjetovanju pacijenata, razgovarali smo s dr. Emom Širbegović, doktoricom stomatologije čiji je profesionalni fokus usmjeren na parodontologiju, implantologiju i estetsko-protetske rehabilitacije.
Za početak, možete li nam predstaviti svoj profesionalni put i reći šta Vas je privuklo stomatologiji?
Stomatologija me privukla jer je to oblast u kojoj se spajaju medicina, preciznost, estetika i direktan odnos s ljudima. Još na početku profesionalnog puta znala sam da želim raditi posao u kojem rezultat nije samo liječenje zuba, nego i vraćanje sigurnosti, funkcije i osmijeha pacijentu.
Moje profesionalno usmjerenje posebno je vezano za parodontologiju, implantologiju i estetsko-protetske rehabilitacije. Kroz rad u Širbegović Stomatologiji svakodnevno vidim koliko savremena stomatologija može promijeniti kvalitet života pacijenta, ali isto tako koliko je prevencija važna. Najljepši rezultati nastaju onda kada pacijenta ne posmatramo samo kroz jedan zub ili jedan problem, nego kroz cjelokupno oralno zdravlje.
Koliko je oralno zdravlje povezano s općim zdravljem organizma i zašto ga ne bismo smjeli zanemarivati?
Oralno zdravlje je snažno povezano s općim zdravljem. Usna šupljina nije izolovan dio organizma. Ona je početak probavnog sistema, ali i mjesto gdje se mogu razviti bakterijske upale koje, ako se ne liječe, mogu imati širi utjecaj na organizam.
Posebno je važna veza između bolesti desni, odnosno parodontitisa, i hroničnih stanja poput dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti i općeg upalnog statusa organizma. To ne znači da svaka upala desni direktno uzrokuje sistemsku bolest, ali znači da oralne infekcije mogu dodatno opteretiti organizam, naročito kod osoba koje već imaju određene zdravstvene rizike.
Zato zdravlje zuba i desni ne treba posmatrati samo kao estetsko pitanje. Krvarenje desni, neugodan zadah, klimanje zuba ili česte upale nisu normalno stanje. To su znakovi da se treba javiti stomatologu.
Koji su najčešći problemi s kojima Vam se pacijenti danas obraćaju i da li primjećujete promjene u oralnom zdravlju stanovništva?
Pacijenti nam se najčešće obraćaju zbog karijesa, upale desni, parodontoze, gubitka zuba, starih protetskih radova, estetskog nezadovoljstva osmijehom, ali i zbog problema sa zagrizom i istrošenosti zuba. Ono što primjećujem jeste da su pacijenti danas informisaniji nego ranije. Više pitaju, više istražuju i sve češće dolaze s jasnom željom da dugoročno riješe problem, a ne samo trenutnu tegobu. S druge strane, i dalje postoji dosta odgađanja. Mnogi se stomatologu jave tek kada se pojavi bol, otok, klimanje zuba ili kada estetski problem postane izražen.
Veliki izazov je parodontoza, jer ona često napreduje tiho. Pacijent može misliti da je sve u redu dok ne primijeti povlačenje desni ili pomjeranje zuba. Zato stalno naglašavam da je prevencija mnogo jednostavnija, ugodnija i finansijski prihvatljivija od liječenja uznapredovalih stanja.
Koliko često bi osobe trebale obavljati preventivne stomatološke preglede, čak i kada nemaju nikakvih tegoba?
Za većinu pacijenata preporuka je stomatološki pregled dva puta godišnje. To je najjednostavniji način da se karijes, upala desni ili početne promjene uoče na vrijeme. Ipak, učestalost pregleda ne mora biti ista za sve. Pacijenti koji imaju parodontozu, implantate, protetske radove, ortodontske aparate, dijabetes, sklonost ka karijesu ili puše, često trebaju dolaziti češće, nekada svaka tri do četiri mjeseca.
Važno je razumjeti da preventivni pregled nije samo “pogledati ima li karijesa”. To je procjena stanja desni, zagriza, postojećih ispuna, krunica, mostova, higijenskih navika i svih faktora koji mogu utjecati na dugoročno zdravlje zuba.
Na tržištu postoji veliki broj pasti za zube. Kako pacijenti mogu odabrati one koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama?
Prvo pravilo je pasta za zube treba odgovarati stvarnom stanju u ustima. Nije svaka pasta dobra za svakoga. Osnovna preporuka za većinu odraslih osoba jeste pasta s fluoridom, jer fluorid pomaže u jačanju cakline i prevenciji karijesa.
Pacijenti koji imaju osjetljive zube mogu koristiti paste namijenjene smanjenju preosjetljivosti. Osobe koje imaju upalu desni trebaju obratiti pažnju na pravilnu tehniku četkanja i dodatnu interdentalnu higijenu, a ne samo očekivati da će pasta sama riješiti problem. Kod pacijenata s visokim rizikom za karijes nekada preporučujemo paste s većom koncentracijom fluorida, ali to treba biti po savjetu stomatologa.
Također bih upozorila na agresivne paste za izbjeljivanje. One mogu pomoći kod površinskih pigmentacija, ali ne mijenjaju stvarnu boju zuba kao profesionalno izbjeljivanje. Ako su previše abrazivne ili se koriste nepravilno, mogu doprinijeti osjetljivosti zuba i oštećenju cakline.
Da li su paste za zube za osjetljive zube, zaštitu desni ili izbjeljivanje zaista efikasne i kome ih preporučujete?
Da, mogu biti efikasni, ali samo ako su pravilno odabrani i ako pacijent razumije šta od njih može očekivati.
Paste za osjetljive zube mogu pomoći osobama koje imaju preosjetljivost na hladno, toplo, slatko ili prilikom četkanja. Međutim, važno je prvo utvrditi uzrok osjetljivosti. Nekada je u pitanju povlačenje desni, nekada istrošenost cakline, karijes, neadekvatan ispun ili pukotina zuba. Pasta može ublažiti simptom, ali ne smije zamijeniti pregled.
Paste za zaštitu desni mogu biti korisne kao dio svakodnevne njege, ali kod krvarenja desni ključni su profesionalno čišćenje, uklanjanje naslaga i pravilna higijena prostora između zuba. Krvarenje desni nije znak da treba prestati čistiti taj dio, nego znak da se mora čistiti pravilnije i da je potreban pregled.
Paste za izbjeljivanje preporučujem oprezno. One su uglavnom namijenjene uklanjanju površinskih mrlja od kafe, čaja, cigareta ili hrane. Ako pacijent želi stvarnu promjenu boje zuba, potrebno je uraditi stomatološku procjenu i profesionalni tretman.
Kakvu ulogu imaju vodice za ispiranje usta u svakodnevnoj oralnoj higijeni i mogu li zamijeniti četkanje zuba?
Vodice za ispiranje usta mogu biti korisna dopuna oralnoj higijeni, ali ne mogu zamijeniti četkanje zuba niti čišćenje prostora između zuba. Mehaničko uklanjanje plaka četkicom, koncem ili interdentalnom četkicom je osnova higijene.
Vodica može pomoći kod neugodnog zadaha, smanjenja broja bakterija, zaštite od karijesa ako sadrži fluorid ili kao pomoć nakon određenih stomatoloških zahvata. Međutim, ako pacijent ima naslage, kamenac ili upalu desni, vodica neće riješiti uzrok problema. Drugim riječima, vodica je dodatak, ne zamjena. Ona ima smisla kada je pravilno odabrana i kada se koristi u pravom trenutku.
Na šta bi pacijenti trebali obratiti pažnju prilikom odabira vodice za usta i postoje li situacije kada njihova upotreba nije preporučljiva?
Prilikom odabira vodice važno je gledati sastav i namjenu. Nisu sve vodice iste. Neke su namijenjene svježem dahu, neke sadrže fluorid za zaštitu od karijesa, neke imaju antiseptičko djelovanje, a neke su namijenjene osjetljivim desnima.
Poseban oprez potreban je kod vodica koje sadrže hlorheksidin. One su vrlo korisne u određenim situacijama, naprimjer nakon hirurških zahvata ili kod izražene upale desni, ali se ne preporučuju za dugotrajnu svakodnevnu upotrebu bez savjeta stomatologa. Mogu izazvati promjenu okusa, pigmentacije na zubima i jeziku te povećano stvaranje naslaga.
Kod osoba koje imaju suha usta, osjetljivu sluznicu ili peckanje, bolje je birati blaže vodice, po mogućnosti bez alkohola. Djeca ne bi trebala koristiti vodice bez preporuke stručne osobe, posebno ako postoji mogućnost gutanja.
Koliko su farmaceuti važni u savjetovanju pacijenata o pravilnoj oralnoj higijeni i odabiru odgovarajućih proizvoda za njegu zuba i desni?
Farmaceuti imaju vrlo važnu ulogu jer su često prva stručna osoba kojoj se pacijent obrati za savjet. Pacijent nekada dođe u apoteku zbog krvarenja desni, neugodnog zadaha, afti, osjetljivosti zuba ili izbora paste i vodice za usta, prije nego što se odluči otići stomatologu.
Zato je saradnja farmaceuta i stomatologa veoma značajna. Farmaceut može pomoći pacijentu da odabere odgovarajući proizvod, ali i prepoznati kada problem zahtijeva stomatološki pregled. Naprimjer, ako pacijent ima dugotrajno krvarenje desni, bol, otok, klimanje zuba, gnojni iscjedak ili ranicu koja ne prolazi, tada proizvod za kućnu upotrebu nije dovoljan. Dobar savjet u apoteci može pacijenta usmjeriti na vrijeme i spriječiti da se problem razvije u ozbiljnije stanje.
Dobar savjet u apoteci može pacijenta usmjeriti na vrijeme i spriječiti da se problem razvije u ozbiljnije stanje.
dr. Ema Širbegović, doktorica dentalne medicine
Koje su najčešće greške koje ljudi prave prilikom održavanja oralne higijene?
Najčešća greška je prekratko i prebrzo četkanje. Mnogi peru zube rutinski, ali ne očiste sve površine. Druga česta greška je prejako četkanje, posebno tvrdim četkicama, što može dovesti do povlačenja desni i oštećenja cakline.
Treća greška je preskakanje prostora između zuba. Četkica ne može očistiti sve dijelove između zuba, zato su konac i interdentalne četkice izuzetno važni.
Česta greška je i to što pacijenti počnu koristiti vodicu za usta kada se pojavi problem, ali ne promijene osnovne navike. Također, mnogi prestanu čistiti desni kada one krvare, a zapravo je krvarenje znak upale i potrebe za boljom higijenom i pregledom. Još jedna važna greška je odgađanje pregleda. Zub ne mora boljeti da bi postojao problem. Karijes, parodontoza i početne promjene često se razvijaju bez bola.
Koliko su važni dentalni konac i interdentalne četkice te da li ih građani koriste dovoljno?
Dentalni konac i interdentalne četkice su izuzetno važni jer čiste područja do kojih obična četkica ne može doći. To su prostori između zuba, gdje se često zadržavaju hrana i plak, a upravo tu nastaju karijes, upala desni i neugodan zadah.
Da li je bolji konac ili interdentalna četkica zavisi od prostora između zuba. Kod uskih prostora konac može biti dobar izbor. Kod većih prostora, povučenih desni, mostova, implantata ili parodontoloških pacijenata, interdentalne četkice su često mnogo efikasnije. Nažalost, građani ih još uvijek ne koriste dovoljno. Često ih počnu koristiti tek kada im stomatolog kaže da postoji upala desni ili parodontalni problem. Moj savjet je da interdentalna higijena postane svakodnevna navika, isto kao pranje zuba.
Za kraj, koja je Vaša najvažnija poruka čitateljima Farmaceut Plus časopisa kada je riječ o očuvanju zdravlja zuba i usne šupljine?
Moja najvažnija poruka je da zdrav osmijeh ne nastaje slučajno. On je rezultat svakodnevnih malih navika: pravilnog četkanja, čišćenja prostora između zuba, odgovarajuće paste, pametno odabrane vodice za usta i redovnih preventivnih pregleda.
Ne treba čekati bol da bismo otišli stomatologu. Bol je često znak da problem već traje. Mnogo je bolje reagovati ranije, kada je terapija jednostavnija, ugodnija i uspješnija. Oralna higijena nije samo pitanje lijepog osmijeha. To je dio brige o cjelokupnom zdravlju. Kada čuvamo zube i desni, čuvamo i kvalitet života, sigurnost u osmijeh i zdravlje organizma u cjelini.