Pravovremeni preventivni pregledi, multidisciplinarni pristup i individualizirano liječenje ključni su za smanjenje rizika od kardiovaskularnih komplikacija i očuvanje kvalitete života pacijenata.
Intervju: Doc. dr. med. sci. Mirsad Selimović, MA, PhD, FESC, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije
Doc. dr. med. sci. Mirsad Selimović, MA, PhD, FESC, specijalista je interne medicine i subspecijalista kardiologije. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, završio specijalizaciju iz interne medicine te subspecijalizaciju iz kardiologije na UKC Tuzla pod pokroviteljstvom Federalnog Ministarstva zdravstva. Uspješno odbranio magistarski rad a potom doktorski rad na Medicinskom fakultetu na temu Etiološki faktori fibrilacije atrija kod hospitaliziranih pacijenata” nakon čega je izabran u zvanje docenta uz kontinuirani angažman.
Zaposlen je na Odjelu kardiologije Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, a osnivač je i direktor Poliklinike Adria Medical Center u Tuzli. Obavlja funkciju potpredsjednika Udruženja kardiologa Bosne i Hercegovine te predsjednika Udruženja „Dijabetes i srce“ Tuzlanskog kantona. Svoje profesionalno iskustvo sticao je kroz rad u primarnim, sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama, kao i kroz brojne domaće i međunarodne edukacije. Tokom karijere obavljao je i funkciju načelnika Klinike za interne bolesti UKC Tuzla.
Organizator je, učesnik i panelista brojnih domaćih i međunarodnih stručnih skupova, simpozija i kongresa. Njegov profesionalni interes posebno je usmjeren na kardiologiju i ultrazvučnu dijagnostiku. Jedan je od pionira zagovaranja multidisciplinarnog pristupa u liječenju kardiovaskularnih bolesti, s posebnim fokusom na liječenje šećerne bolesti, kardiometaboličkog sindroma te bolesti srca i krvnih sudova.
Kardiovaskularne bolesti i dalje predstavljaju vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti širom svijeta, zbog čega savremena medicina sve veći fokus stavlja na prevenciju, rano prepoznavanje rizikofaktora i multidisciplinarni pristup liječenju. Zahvaljujući napretku dijagnostičkih i terapijskih mogućnosti, pacijentima su danas dostupni učinkovitiji oblici liječenja nego ikada ranije, no njihov uspjeh uveliko zavisi i od pravovremene zdravstvene brige te promjena životnih navika. O važnosti preventivnih pregleda, ulozi multidisciplinarnih timova i budućnosti liječenja kardiovaskularnih bolesti razgovarali smo sa stručnjakom koji ističe da je prevencija prvi i najvažniji korak ka zdravijem i kvalitetnijem životu.
Kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima, koliko je danas u praksi važniji fokus na prevenciju u odnosu na terapiju?
Prevencija je apsolutno dominantan pojam u svim procesima liječenja bilo kojeg pacijenta i u bilo kojem stadiju liječenja. Pravovremeno prepoznavanje problema i sprečavanje daljeg razvoja i uticaja na mnogobrojne sisteme u organizmu predstavlja umjetnost i vještinu ljekarske profesije. Svi koji uspiju ugraditi preventivne procese u svakodnevni život pacijenata uspjeli su više od 50 % u svom cilju a drugi dio bi bila obaveza medicine i farmacije da adekvatnim terapijskim protokolima spriječi ili ublaži posljedicu.
Kako izgleda idealan multidisciplinarni pristup pacijentu s kardiovaskularnim rizikom od prvog pregleda do dugoročnog praćenja?
Radeci u svojoj ljekarskoj praksi uočio sam potrebu uvezivanja i približavanja svih nivoa zdravstvene zaštite u cilju učestalijih susreta i razmjena znanja, razgovora o problemima i prije svega mogućnosti za saradnju i lakšu komunikaciju svih ljekara u nizu. Rezultati takvih aktivnosti izvojevali su još prije 10 godina ideju o potrebi multidisciplinarnog pristupa u liječenju naših pacijenata.
Naša ideja je pretvorena u djela kroz organizacije zajedničkih stručnih dogadaja a vrlo brzo je došla i potvrda od evropskih i svjetskih krovnih institicija koje uvode smjernice u cilju multidisciplinarnog pristupa lječenju pacijenata što je samo potvrdilo našu ispravnu putanju u profesionalnom opredjeljenju. Mi u svom kliničkom radu nastojimo tokom dijagnostičke obrade pacijenta uključiti sve neophodne specijaliste od kardiologa, nefrologa, endokrinologa, gastroenterologa i svih drugih srodnih specijalista u cilju najispravnijeg puta za liječenje pacijenta.
Mi u Poliklinici ADRIA u Tuzli već smo prepoznati kao zdravstveni profesionalci koji djeluju multidisciplinarno i sa najnovijim trendovima liječenja i tehnikama koje koristimo. U prilog tome govori i činjenica da smo skoro ugostili jednog od vodećih neurohirurga u svijetu profesor Ali Zirh, koji je došao iz Istanbula u našu ustanovu sa ciljem besplatnih pregleda i davanja uputstava pacijentima za ispravne i aktuelne terapijske mogućnosti koje su trenutno na raspolaganju u svijetu.
Koji su, po Vašem mišljenju, najvažniji faktori rizika na koje se i dalje nedovoljno djeluje u ranoj prevenciji?
Faktori rizika sami po sebi su prepoznatljivi kod pacijenata naročito ako to analiziraju zdravstveni profesionalci. Medutim jedan od najbitnijih faktora jeste uspostava stanja svijesti i odgovornost u očuvanju zdravlja od strane pacijenta.
Danas svjetska zdravstvena organizacija predlaže da svi zdravi muškarci i žene preko 40 godina života bi morali uraditi preventivne zdravstvene preglede koji obuhvataju multidisciplinarni pristup u cilju pravovremenog otkrivanja potencijalnog problema. O drugim faktorima rizika ima dovoljno zasad informacija u medijima tako da bih dao fokus ovoga puta na stanje svijesti i brigu o svome zdravlju.
Koliko rano uključivanje pacijenata u sistem prevencije može značajno smanjiti pojavu komplikacija poput infarkta i moždanog udara?
Svaki pacijent bi trebao da vodi računa o svome opštem stanju i zdravstvenom kartonu te u skladu sa potrebom što ranije zatražiti konsultaciju kod nadležnog ljekara za bilo koji oblik zdravstvenog problema. Adekvatno praćenje laboratorijskih parametara i redovni pregledi od strane kardiologa zasigurno mogu umanjiti mogućnost nastanka neželjenih kardiovaskularnih ishoda za vise od dvije trećine što je apsolutno dominantna uloga od strane ljekara.
Gdje vidite najveće izazove u komunikaciji između različitih specijalnosti u liječenju kardiovaskularnih pacijenata?
Svaki ljekar u lancu zdravstvene zaštite ima svoju bitnu ulogu tako da adekvatno planiranje, prevencija, specijalistički pregledi i tretmani predstavljaju nezamjenjivu ulogu svakog nivoa zdravstvene zaštite tako da dobra koordinacija i adekvatno djelovanje bez odlaganja mora biti osnova u svakodnevnom radu svih ljekara.
Koliko su savremene terapijske opcije promijenile ishod liječenja pacijenata u odnosu na ranije godine?
Mi živimo u vremenu snažnih medicinskih mogućnosti i razvojnih tehnologija koje se koriste u medicini tako da sa današnjom dijagnostikom i terapijom veliki broj pacijenata je privilegovan u odnosu na liječenje prije 30 ili više godina tako da moramo biti sretni i zahvalni što živimo u periodu velikih mogućnosti za liječenje mnogobrojnih pacijenata. Nažalost i dalje postoje oblasti medicine koje nemaju velike iskorake već duže vrijeme ali očekivanja će zasigurno biti opravdana u nekim godinama koje dolaze.
Koliku ulogu u uspjehu terapije ima individualizirani pristup pacijentu u odnosu na standardne protokole liječenja?
Takvi oblici pristupa svakako imaju svoje mjesto u cilju detaljnijeg praćenja svih protokola liječenja i mogućnosti pravovremene intervencije ukoliko dode do oscilacije. Individulni pristupi imaju svoje mjesto u stanjima definisanih zdravstvenig problema i sa fokusom otklanjamja istog.
Kako se u svakodnevnoj praksi balansira između farmakološkog liječenja i promjena životnog stila pacijenata?
Sve veći broj pacijenata ima potrebu za odredenim farmaceutskim pripravcima i lijekovima te kombinacija otklanjamja ugožavajućih rizikofaktora i primjene farmaceutika daje zasigurno izvrsne rezultate. Svjedočimo tome u svakodnevnoj primjeni lijekova za šećernu bolest, gojaznost, srčane slabosti i slično da promjenom stila života i primjena novih terapijskih protokola donosi predobre rezultate za pacijente.
Koje su ključne tačke gdje multidisciplinarni tim može napraviti najveću razliku u ishodu liječenja?
Ako posmatrate pacijenta sa odredenim nivoom znanja iz jedne oblasti, logično je očekivati da plan liječenja ide u jednom pravcu užeg obima. Multidisciplinarno specijalistički pristupi daju i preventivnu i sekundarnu najbolju ishodnu komponentu za pacijenta jer pokrivaju sve oblasti od rizikofaktora, prepoznavanja i najispravnijeg liječenja tako da multidisciplinarni timovi imaju najbolje rezultate u liječenju.
Za kraj, kako Vi lično vidite budućnost liječenja kardiovaskularnih bolesti – da li će prevencija u potpunosti preuzeti primat nad terapijom?
Moja očekivanja su trenutno sa trendom ponašanja sve većeg broja pacijenata da se javljaju na preventivne preglede, da vode računa o stilu života, da otklanjaju rizikofaktore te u slučaju pojave problema što ranije se jave ljekaru u cilju pravovremene intervencije.
Prevencija će zasigurno omogućiti duži i kvalitetniji život svih nas a terapijske mogućnosti ostaju temelj za liječenje mnogobrojnih bolesti koje dolaze sa godinama starenja ili djelovamjem vanjskih faktora životne sredine.