Spoj biologije, prakse i individualnog savjetovanja
u službi zdrave i stabilne kože.
Intervju: Ajla Akvić, BSc biologije
Ajla Akvić, bachelor biologije, smjer biohemija i fiziologija, diplomirala je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tokom formalnog obrazovanja stekla je temeljno znanje iz oblasti biohemijskih i fizioloških procesa, s posebnim interesom za funkciju integumentarnog sistema i mehanizme epidermalne homeostaze.
Profesionalnu karijeru započela je u obrazovnom sektoru, radeći kao nastavnik biologije i hemije u osnovnim i srednjim školama, gdje je razvila snažne kompetencije u stručnoj komunikaciji i prenošenju kompleksnih naučnih sadržaja. Pripravnički staž obavila je u laboratoriji JU Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, gdje je stekla praktično iskustvo u laboratorijskim analizama i interpretaciji biohemijskih parametara relevantnih za zdravstvenu praksu.
U posljednje dvije godine vodi vlastiti stručni salon u Zenici, specijaliziran za savjetovanje i rad sa kožnim stanjima, s fokusom na očuvanje i obnovu kožne barijere, kao i rad s osjetljivom i reaktivnom kožom. Kroz svakodnevni rad integriše savremena saznanja iz fiziologije kože i dermatološke biohemije u individualiziranu savjetodavnu praksu. Kontinuirano stručno usavršavanje ostvaruje kroz edukacije i profesionalne programe u Banjoj Luci, Sarajevu i Beogradu.
Rad s kožom, posebno u adolescentskom periodu, zahtijeva mnogo više od estetskog pristupa – podrazumijeva razumijevanje fiziologije, hormonskih promjena i funkcije kožne barijere. Vođena željom da pomogne mladim osobama koje se suočavaju s problemima kože i narušenim samopouzdanjem, Ajla Akvić svoj profesionalni put usmjerila je ka savjetovanju koje povezuje naučno utemeljenu njegu i individualni pristup. U razgovoru govori o tome šta zapravo znači zdrava koža, zašto je kožna barijera temelj svake terapije i njege, te kako svakodnevne navike mogu uticati na njenu stabilnost i ravnotežu.
S obzirom na značajan uspjeh u Vašoj poslovnoj karijeti, ono što nas prvo zanima je šta Vas je motivisalo da se profesionalno posvetite radu s kožom i savjetovanju klijenata?
Posebno me motivisala želja da pomažem mlađim osobama koje se suočavaju s problemima kože, jer ti problemi u adolescentskom periodu često imaju snažan uticaj na samopouzdanje i psihološko zdravlje. To sam posebno shvatila kroz svoj rad u prosvjeti, gdje sam, radeći s mladim osobama i predavajući im, imala priliku iz prve ruke vidjeti koliko nesigurnost vezana za izgled kože utiče na njihovu komunikaciju i ponašanje. Sa fiziološke strane, koža u tom životnom periodu prolazi kroz izražene hormonalne oscilacije, koje utiču na lučenje sebuma, aktivnost lojnih žlijezda i intenzitet upalnih procesa. Ukoliko se ti procesi tretiraju bez razumijevanja funkcije kožne barijere i regeneracije kože, problemi se često dodatno pogoršavaju. Zato sam se profesionalno usmjerila ka radu koji spaja naučno utemeljenu njegu kože i savjetovanje, s ciljem da mladim klijentima pomognem da stabilizuju stanje kože, ali i da kroz razumijevanje vlastitog tijela vrate osjećaj kontrole i samopouzdanja.
Često čujemo izraz „zdrava koža“, šta to zapravo znači i šta podrazumijevamo pod pojmom kožna barijera?
Kada govorimo o zdravoj koži, mislimo na kožu sa očuvanom epidermalnom homeostazom. To podrazumijeva pravilnu diferencijaciju keratinocita, stabilan hidrolipidni film, fiziološki kiseli pH (4,5–5,5) i kontrolisanu inflamatornu aktivnost. Zdrava koža efikasno zadržava vodu, ima nisku stopu transepidermalnog gubitka vode i sposobnost samoregulacije i regeneracije.
Kožna barijera je funkcionalni sistem lokalizovan u stratum corneumu, sastavljen od korneocita povezanih intercelularnim lipidima – prvenstveno ceramidima, holesterolom i slobodnim masnim kiselinama u strogo definisanom odnosu. Ovaj lipidno-ćelijski kompleks reguliše TEWL, štiti od mikrobioloških i hemijskih agresora, moduliše lokalni imuni odgovor i održava stabilan kožni mikrobiom. Narušavanje barijere dovodi do povećane permeabilnosti, subkliničke inflamacije i funkcionalno kompromitovane kože, često prije pojave vidljivih lezija. Zato se savremeni pristup njezi i terapiji kože zasniva na očuvanju i obnovi kožne barijere kao temelju zdravlja kože.
Koji su najčešći faktori iz svakodnevnog života koji mogu oštetiti kožnu barijeru, a da to često ni ne primijetimo?
Najčešća oštećenja kožne barijere u svakodnevnom životu nastaju postepeno i subklinički, bez jasnih simptoma u početku. Prije svega, to je pretjerano čišćenje kože – česta upotreba agresivnih surfaktanata, sapuna visokog pH i prekomjerno umivanje. Time se uklanjaju epidermalni lipidi i remeti kiseli pH, što direktno povećava transepidermalni gubitak vode i narušava funkciju enzima odgovornih za normalnu keratinizaciju.
Drugi važan faktor je nekontrolisana ili česta primjena aktivnih supstanci, poput jakih kiselina, retinoida ili alkohola, bez adekvatne faze oporavka. To može dovesti do mikrooštećenja stratum corneuma i hronične mikroinflamacije, iako koža spolja može izgledati „čisto“ ili zategnuto. Značajnu ulogu imaju i spoljašnji uslovi – niske temperature, suh zrak, UV zračenje i zagađenje – koji oksidativnim stresom i dehidracijom slabe lipidnu matricu kože. Na kraju, često zanemaren faktor je unutrašnja fiziologija: stres, nedostatak sna i hormonske oscilacije utiču na kortizol i inflamatorne medijatore, što indirektno smanjuje sposobnost kože da obnovi vlastitu barijeru.
Kako se oštećena kožna barijera obično „pokazuje“ na koži – koji su prvi znakovi?
Oštećena kožna barijera se u ranoj fazi manifestuje funkcionalnim, a ne vidljivim promjenama. Prvi znak je najčešće osjećaj zatezanja i suhoće nakon čišćenja, što ukazuje na povećan transepidermalni gubitak vode i poremećenu lipidnu matricu stratum corneuma. Zatim slijedi povećana reaktivnost kože – peckanje, blago crvenilo ili nelagoda na proizvode koji su ranije odgovarali, kao posljedica povećane permeabilnosti barijere. U narednoj fazi mogu se javiti neujednačena tekstura, blago perutanje i subklinička inflamacija. Ovi znaci često prethode vidljivim kožnim problemima i predstavljaju rani signal narušene barijerne funkcije.
Kakva je veza između kožne barijere i osjetljive, reaktivne ili problematične kože?
Veza između kožne barijere i osjetljive, reaktivne ili problematične kože je direktna i uzročno-posljedična. Kada je kožna barijera intaktna, stratum corneum efikasno kontroliše prolaz vode i spoljašnjih supstanci, a epidermalni imuni sistem ostaje u ravnoteži. Međutim, kod osjetljive ili reaktivne kože dolazi do smanjenog sadržaja epidermalnih lipida, posebno ceramida, što povećava permeabilnost barijere i transepidermalni gubitak vode. Takva koža lakše propušta iritanse i alergene, što dovodi do pojačane aktivacije nervnih završetaka i inflamatornih medijatora. Rezultat su simptomi poput peckanja, crvenila, svraba i nelagode, često bez jasnih kliničkih promjena. Kod problematične kože, hronično narušena barijera doprinosi perzistentnoj mikroinflamaciji, koja može pogoršati stanja poput akni, rozacee ili ekcema.
Zato se osjetljivost i reaktivnost kože danas posmatraju prvenstveno kao posljedica funkcionalno oslabljene kožne barijere, a ne kao izolovani tip kože, što direktno utiče na savremeni terapijski i njegujući pristup.
Koliko pH kože utiče na njenu zaštitnu funkciju i ravnotežu?
pH kože direktno utiče na funkciju kožne barijere. Fiziološki kiseli pH (4,5–5,5) omogućava pravilnu aktivnost enzima odgovornih za sintezu epidermalnih lipida, stabilnu diferencijaciju keratinocita i ravnotežu kožnog mikrobioma. Pomjeranje pH prema neutralnom ili alkalnom narušava lipidnu organizaciju stratum corneuma, povećava transepidermalni gubitak vode i osjetljivost kože. Zato je očuvanje fiziološkog pH ključno za zaštitnu i regulatornu funkciju kože.
Da li hidratacija i lipidi imaju ulogu u održavanju zdrave kožne barijere?
Hidratacija i lipidi imaju centralnu, komplementarnu ulogu u održavanju zdrave kožne barijere. Voda je neophodna za enzimsku aktivnost i normalnu diferencijaciju keratinocita. Adekvatan nivo vode u stratum corneumu omogućava elastičnost kože i pravilan raspored korneocita, ali sama hidratacija nije dovoljna ako voda ne može biti zadržana u koži. Tu ključnu ulogu imaju epidermalni lipidi – prvenstveno ceramidi, holesterol i slobodne masne kiseline – koji formiraju lamelarnu strukturu između ćelija i fizički sprečavaju transepidermalni gubitak vode. Kada je lipidni sastav narušen, dolazi do gubitka hidratacije i povećane propusnosti barijere, bez obzira na količinu vode. Zdrava kožna barijera se zato održava samo kroz ravnotežu između adekvatne hidratacije i intaktne lipidne matrice, a ne jednim od ta dva faktora zasebno.
Koje su najčešće greške u njezi kože koje dodatno slabe barijeru?
Najčešće greške u njezi kože koje slabe kožnu barijeru povezane su s prekomjernom stimulacijom i nedostatkom faze oporavka. Jedna od osnovnih grešaka je agresivno čišćenje – korištenje proizvoda visokog pH, jakih surfaktanata ili prečesto umivanje, što dovodi do uklanjanja epidermalnih lipida i poremećaja fiziološkog pH. Česta je i nekontrolisana upotreba aktivnih sastojaka, poput kiselina, retinoida ili alkohola, bez obzira na stanje kože. Time se narušava integritet stratum corneuma i podstiče hronična mikroinflamacija. Također, greška je zanemarivanje lipidne i barijerne njege, uz fokus isključivo na hidrataciju ili „problematične“ proizvode. Bez adekvatne lipidne obnove, koža gubi sposobnost zadržavanja vode. Na kraju, često se zanemaruje dosljedna fotoprotekcija, jer UV zračenje direktno oštećuje lipide i proteine barijere, čak i kada nema vidljivog crvenila.
Kako životne navike – stres, san i ishrana – utiču na stanje kožne barijere?
Životne navike imaju direktan fiziološki uticaj na stanje kožne barijere, jer koža reaguje na sistemske promjene u organizmu. Hronični stres povećava lučenje kortizola, što smanjuje sintezu epidermalnih lipida i usporava obnovu stratum corneuma. Posljedica je oslabljena barijera i sklonost mikroinflamaciji i reaktivnosti kože. Nedostatak sna remeti cirkadijalni ritam kože, tokom kojeg se normalno odvijaju regeneracija keratinocita i obnova lipidne matrice. To dovodi do povećanog transepidermalnog gubitka vode i smanjene otpornosti kože. Ishrana utiče kroz dostupnost esencijalnih masnih kiselina, aminokiselina i mikronutrijenata potrebnih za sintezu lipida i strukturnih proteina kože. Neuravnotežena ishrana i glikemijski disbalans mogu dodatno pojačati inflamatorne procese.
Koju biste glavnu poruku željeli prenijeti farmaceutima i čitateljima kada je riječ o očuvanju kožne barijere?
Glavna poruka je da je kožna barijera temelj svakog zdravog i funkcionalnog stanja kože. Bez stabilne barijere, ni najkvalitetniji aktivni sastojci ne mogu djelovati optimalno, a rizik od iritacije i inflamacije se značajno povećava. Očuvanje kožne barijere zahtijeva razumijevanje osnovne fiziologije kože – uloge pH, epidermalnih lipida i ritma regeneracije. Umjesto prekomjerne stimulacije, fokus treba biti na dosljednoj njezi koja podržava prirodne mehanizme obnove. Za farmaceute i korisnike to znači da je jednostavnost, pravilna edukacija i individualni pristup često efikasniji i sigurniji put ka dugoročno zdravoj koži od agresivnih i trendovski vođenih rutina.