Brojne studije pokazale su da su upravo intranazalni kortikosteroidi najefikasniji lijekovi za kontrolu svih simptoma alergijskog rinitisa, uključujući začepljenost nosa koja često najviše smeta pacijentima.
Piše: Lejla Drinčić, mag. pharm.
Sezonske alergije predstavljaju jedan od najčešćih zdravstvenih problema današnjice i pogađaju milione ljudi širom svijeta. Najčešće se javljaju u proljetnim, ljetnim i ranim jesenjim mjesecima kada je koncentracija polena u zraku povećana. Kod osjetljivih osoba imunološki sistem pogrešno prepoznaje polen kao štetnu supstancu, zbog čega dolazi do razvoja alergijske reakcije. Posljedica toga su simptomi poput kihanja, curenja nosa, začepljenosti nosa, svrbeža očiju, suzenja i općeg osjećaja nelagode. Iako sezonske alergije uglavnom nisu životno ugrožavajuće, one mogu značajno narušiti kvalitet života, smanjiti radnu sposobnost i negativno utjecati na svakodnevne aktivnosti.
Savremene smjernice za liječenje sezonskih alergija naglašavaju važnost kombinovanog pristupa koji uključuje izbjegavanje alergena, primjenu odgovarajuće farmakoterapije i, kada je potrebno, alergensku imunoterapiju. Prvi korak u kontroli bolesti jeste smanjenje izloženosti alergenima. Osobama koje pate od alergija preporučuje se praćenje dnevnih koncentracija polena, izbjegavanje dužeg boravka na otvorenom tokom perioda visoke koncentracije alergena, držanje prozora zatvorenim te redovno provjetravanje prostora u periodima kada je koncentracija polena niža. Također se preporučuje tuširanje i promjena odjeće nakon boravka na otvorenom kako bi se uklonile čestice polena koje se zadržavaju na koži i odjeći.
Kada mjere izbjegavanja alergena nisu dovoljne za kontrolu simptoma, primjenjuju se lijekovi. Prema savremenim međunarodnim smjernicama za liječenje alergijskog rinitisa, izbor terapije zavisi od težine i učestalosti simptoma. Za blage i povremene simptome najčešće se preporučuju oralni antihistaminici druge generacije kao što su cetirizin, levocetirizin, loratadin, desloratadin i feksofenadin. Ovi lijekovi efikasno ublažavaju kihanje, svrbež nosa i očiju te curenje nosa, a pritom uzrokuju znatno manje pospanosti u odnosu na antihistaminike prve generacije.
Kod pacijenata sa umjerenim i teškim simptomima terapija prvog izbora su intranazalni kortikosteroidi. Najčešće korišteni lijekovi iz ove grupe su flutikazon, mometazon, budezonid i triamcinolon. Brojne studije pokazale su da su upravo intranazalni kortikosteroidi najefikasniji lijekovi za kontrolu svih simptoma alergijskog rinitisa, uključujući začepljenost nosa koja često najviše smeta pacijentima. Njihova redovna primjena dovodi do smanjenja kihanja, curenja nosa, svrbeža i nazalne kongestije, a najbolji učinak postiže se kada se terapija započne prije početka sezone polena.
Prema savremenim smjernicama, terapija se uvodi postepeno u zavisnosti od težine simptoma i odgovora na liječenje. Kod blagih simptoma terapija prve linije obično uključuje oralni antihistaminik druge generacije, kao što su cetirizin, loratadin ili feksofenadin. Kod pacijenata sa umjerenim do teškim simptomima terapija prve linije su intranazalni kortikosteroidni sprejevi poput flutikazona, mometazona ili budezonida.
Ako se odgovarajuća kontrola simptoma ne postigne monoterapijom, preporučuje se terapija druge linije koja uključuje kombinaciju intranazalnog kortikosteroida i intranazalnog antihistaminika. Najčešće se koristi kombinacija flutikazon propionata i azelastina u jednom spreju. Ova kombinacija omogućava brže ublažavanje simptoma i efikasniju kontrolu bolesti u odnosu na primjenu pojedinačnih lijekova. Takav pristup preporučuje se pacijentima kod kojih simptomi značajno narušavaju svakodnevne aktivnosti ili kvalitet života.
Alergijske reakcije često zahvataju i oči, što dovodi do razvoja alergijskog konjunktivitisa. U takvim slučajevima mogu se koristiti antihistaminske kapi za oči kao što su ketotifen i olopatadin. One smanjuju svrbež, crvenilo i suzenje očiju te poboljšavaju svakodnevno funkcioniranje tokom sezone alergija. Dodatnu korist mogu pružiti umjetne suze koje pomažu u ispiranju alergena sa površine oka i smanjuju iritaciju.
Kod izražene začepljenosti nosa ponekad se koriste dekongestivi, odnosno lijekovi koji smanjuju otok nosne sluznice. Najčešće se primjenjuju pseudoefedrin ili lokalni dekongestivni sprejevi poput oksimetazolina. Međutim, njihova primjena treba biti ograničena na kraći vremenski period jer dugotrajna upotreba može dovesti do razvoja medikamentoznog rinitisa i pogoršanja simptoma.
Treća linija liječenja podrazumijeva razmatranje alergenske imunoterapije kod pacijenata koji imaju perzistentne simptome uprkos optimalnoj farmakološkoj terapiji ili kod kojih alergija značajno narušava kvalitet života. Alergenska imunoterapija predstavlja jedini oblik liječenja koji djeluje na sam uzrok bolesti i može promijeniti prirodni tok alergijske reakcije. Terapija se može provoditi putem potkožnih injekcija (SCIT) ili sublingvalnih tableta i kapi (SLIT). Liječenje obično traje najmanje tri godine kako bi se postigao dugotrajan učinak i smanjila vjerovatnoća ponovne pojave simptoma nakon završetka terapije.
Primjer terapijskog pristupa kod pacijenta sa blagom sezonskom alergijom mogao bi biti cetirizin 10 mg jednom dnevno tokom perioda izloženosti polenu. Kod pacijenta sa umjereno teškim simptomima preporučio bi se mometazon sprej za nos koji se koristi svakodnevno tokom cijele sezone alergena. Ukoliko simptomi ostanu nekontrolirani, terapija se može pojačati kombinovanim sprejem koji sadrži azelastin i flutikazon. Kod pacijenata kod kojih simptomi traju godinama uprkos optimalnoj terapiji potrebno je razmotriti alergološku obradu i uključivanje alergenske imunoterapije.
Uprkos tome što su sezonske alergije uglavnom benigne, važno je prepoznati situacije koje zahtijevaju dodatnu medicinsku procjenu. Pojava visoke tjelesne temperature, jakih bolova u sinusima, otežanog disanja ili otoka jezika i grla može ukazivati na druga zdravstvena stanja ili ozbiljnu alergijsku reakciju koja zahtijeva hitno liječenje. Pravovremeno prepoznavanje ovih simptoma od izuzetne je važnosti za sprječavanje komplikacija.
Savremeni pristup liječenju sezonskih alergija zasniva se na individualiziranom izboru terapije u skladu sa težinom simptoma i potrebama pacijenta. Kombinacija preventivnih mjera, pravilne primjene lijekova i, kada je potrebno, alergenske imunoterapije omogućava efikasnu kontrolu bolesti i značajno poboljšava kvalitet života oboljelih osoba. Cilj liječenja nije samo ublažavanje trenutnih simptoma nego i dugoročno očuvanje zdravlja, smanjenje potrebe za lijekovima i unapređenje svakodnevnog funkcioniranja pacijenata.